Predsjednički izbori u Hrvatskoj održat će se u nedjelju, 29. prosinca. Predsjednika Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.
Bez obzira sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata, oni su izabrani većinom glasova svih birača koji su glasovali. Izborna promidžba počinje danom objave liste kandidata za predsjednika Republike Hrvatske, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Ovdje je sve što trebate znati o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.
Tko su kandidati?
Ove godine na listi je osam kandidata.
Riječ je o aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, kandidatu i partneru SDP-a, Draganu Primorcu, kandidatu i partneru HDZ-a, Miri Bulju, kandidatu Mosta, Ivani Kekin, kandidatkinji Mozemo, Branki Lozo, kandidatkinji Doma i Narodnog okupljanja, te nezavisnoj kandidatkinji Mariji Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.
Predsjednički izbori održavaju se svake pete godine.
Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Odlučeno je da se ove godine ono održi 29. prosinca, a eventualni drugi krug glasovanja trebao bi se održati 12. siječnja 2025. godine.
Ako niti jedan kandidat za predsjednika Republike Hrvatske ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih birača koji su glasovali, izbori se ponavljaju nakon 14 dana.
Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo biti izabrana imaju dva kandidata koja su u prvom krugu glasovanja dobila najveći broj glasova. Ako jedan od kandidata odustane, pravo ponovnog izbora ima kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova.
Moć predsjednika Republike proizlazi iz činjenice da su izbori za tu dužnost izrazito personalizirani, jer je riječ o visokom dužnosniku s najvećim legitimitetom stečenim izravnim glasovima birača.
Odnos prema Bosni i Hercegovini
Kad je riječ o odnosu prema Bosni i Hercegovini, od aktualnog predsjednika Zorana Milanovića može se očekivati nastavak dosadašnjeg odnosa, koji podrazumijeva inzistiranje na drugačijem načinu izbora članova Predsjedništva. U tom cilju Milanović se nije libio ucjenama, pa čak i prijetnjama blokirati europski put BiH. Isti zahtjev ima i Primorac, s tim da koristi znatno blažu retoriku i ističe da će pružiti nedvosmislenu podršku europskom putu BiH. Sličan stav o ovom pitanju ima i Marija Selak Raspudić, koja je Plenkovića i Milanovića optužila za nedovoljnu potporu Bosni i Hercegovini. Hrvati. Kekin, pak, kaže da neće održavati odnose s Miloradom Dodikom te da će podržati građanske snage u Bosni i Hercegovini.
Dužnosti predsjednika
Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine o usklađenom djelovanju i stabilnosti vlasti te obrani neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti.
Raspisuje izbore za Hrvatski sabor i referendume; saziva Sabor na prvu sjednicu i povjerava mu mandat za sastavljanje Vlade, daje pomilovanja i dodjeljuje odlikovanja i priznanja. Zajedno s Vladom dijeli izvršnu vlast, ali za razliku od Vlade nije izravno odgovoran Saboru. U slučaju sukoba između Vlade i Sabora, Vlada ne može samostalno raspustiti Sabor, ali može to predložiti predsjedniku.
Tko su bili predsjednici Republike Hrvatske od osamostaljenja?
– Franjo Tuđman (predsjednik od 1992. do 1999.),
– Stjepan Mesić (predsjednik od 2000. do 2010.),
– Ivo Josipović (predsjednik od 2010. do 2015.),
– Kolinda Grabar-Kitarović (predsjednica od 2015. do 2020.) i
– Zoran Milanović (aktualni predsjednik od 2020.).
