Naše Sarajevo ima mnogo naselja, unutar kojih postoji veliki broj šarmantnih uličica. Koševo je ulica koju ne poznaje nijedan Sarajlija, pogotovo ako je riječ o navijačima Sarajeva.
Nekada je to bio srednjovjekovni put, a prvo je ime dobio po malom selu Košava koje se na tom mjestu nalazilo i prije dolaska Osmanlija na ove prostore, priča Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac povijesti. “Dnevni Puls” grada.
Stariji od Turaka
Selo „Košava“ kasnije je pripadalo Kemal-begovoj mahali, koja je nastala sredinom 16. stoljeća. To nekadašnje srednjovjekovno selo je bilo prepoznatljivo po svojim travnikima, au 16. stoljeću promijenilo je ime Košava u Koševo.
Ime Koševo je dobilo po brzom vjetru koji se spušta i kovitla sa ozrenskih padavina, u tom smjeru, a potom završava u Sarajevskom polju.
Na tom je mjestu Austro-Ugarska započela intenzivnu gradnju i formirala zgrade u klasicističkim stilovima. Prva koja je napravljena bila je lijeva, vlasništvo Abdullaha ef. Cigareta. Danas stoji na istom mjestu, ali s promijenjenim dizajnom i izgledom.
Ta gradska četvrt, odnosno ulica, bit će prepoznatljiva i po tome što je nakon Prvog svjetskog rata ovdje otvorena Druga muška gimnazija. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je razorena, ali je već 1959. godine izgrađena nova škola koja od tada nosi današnji naziv – Druga gimnazija.
Rasadnik talenata
Ova sarajevska gimnazija postala je rasadnik i centar kulturnih i muzičkih talenata, pa se osamdesetih godina prošlog stoljeća u selu Koševo rađa novi kulturno-muzički pravac Novi primitivizam. Novi primitivizam, koji će postati apsolutni hit u cijeloj bivšoj Jugoslaviji.
U ovoj srednjoj školi između ostalih stasali su Dražen Ričl, Sejo Sekson, Nele Karajlić i naravno Elvis J. Kurtović koji će posebno promovirati ovaj stil glazbeno-dramskog izražavanja, a svakako su imali i popularnog Zenita Đozića i Branko Đurić.
U istu gimnaziju, ističe Garibija, išli su i Zdravko Čolić, Tifa, kao i brojni drugi veliki glazbeni talenti i zvijezde koji su stekli popularnost diljem Jugoslavije.
Kultni radio
Mahala i ulica Koševo bile su poznate i po tome što su se u njenoj neposrednoj blizini, u ulici Danijela Ozma, nalazile prostorije Radio Sarajeva, a sve što se dešavalo na muzičkom planu snimalo se u ovoj “muzičkoj pekari”, kako su zvali Radio Sarajevo.
Ljepota zaseoka Koševo ogledala se iu potoku Koševo koji je krasio ovaj lokalitet, a koji je kasnije zatrpan za izgradnju Ciglane.
