Bosna i Hercegovina je krajem 2024. godine službeno potpisala i ratificirala revidiranu Konvenciju Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji, što predstavlja značajan iskorak u pozicioniranju Bosne i Hercegovine. filmskog sektora na globalnoj sceni.
Šef izaslanstva BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Saša Magazinović kazao je da to praktično znači dvojno državljanstvo za proizvođače, odnosno da proizvođači iz BiH mogu raditi u drugim državama, a proizvođači iz drugih zemalja u kooperaciji. proizvodnja može raditi u BiH.
Ako se na nekom projektu angažira producent iz Bosne i Hercegovine, pojasnio je Magazinović, to otvara mogućnosti za sve ostale, glumce i redatelje.
– Ovo nije novost, postojala je konvencija i prije, ali ova je znatno dorađena. Prije se koprodukcija mogla odvijati samo unutar europskih zemalja. Potpisivanjem i ratifikacijom ove konvencije autori iz Bosne i Hercegovine mogu surađivati s ljudima iz cijelog svijeta – pojasnio je.
Magazinović kaže da se time otvaraju značajne šanse za Bosnu i Hercegovinu. ljudi za sudjelovanje u globalnim projektima, što do sada nije bio slučaj.
Konvencijom su, dodao je, osigurani povoljni uvjeti za sudjelovanje u bilateralnim i multilateralnim koprodukcijskim projektima, jer je sudjelovanje bh. ljudi smanjen na 5 posto, kada je riječ o multilateralnim koprodukcijskim projektima, a na 10 posto sudjelovanja gdje surađuju dvije zemlje.
– Ono što je svakako korist koja će proizaći iz usvajanja i ratifikacije ove konvencije jeste priznanje i iskustvo za građane Bosne i Hercegovine, a da ne govorimo o novim saznanjima i pristupu novim tržištima na kojima do sada nismo imali priliku biti prisutni. sada – istakao je Magazinović .
Za filmsku industriju, zaključio je, to znači nove prilike, nova tržišta, a posebno priliku za izlazak mladih ljudi na svjetsku scenu.
Direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović rekao je da samo kino tržište u jednoj zemlji nije dovoljno da pokrije troškove filmske produkcije, pa svi, a posebno europski filmovi, od početka razmišljaju kako će dalje. što više stranih tržišta.
– O američkim ne moramo govoriti. Manje američkih filmova dominira blagajnama, više europskih filmova prikazuje se u kinima, ali 60 posto gledatelja gleda manje američkih filmova u svijetu. Oko 20 posto naslova ima 80 posto tržišta – rekao je.
Dodao je kako je koprodukcija jedan od načina borbe, a Europa je to kroz Vijeće Europe prepoznala i olakšala stvaranjem pravnog okvira koji dopušta koprodukciju. Podsjetio je da je upravo Konvencija iz 1992. godine bila ključna za razvoj kinematografije u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.
Tvrdi da većina filmova u bosanskohercegovačkoj produkciji mora biti koprodukcija jer nema dovoljno novca na domaćem tržištu, a ideja je da se kroz koprodukcije strateški otvore druga tržišta.
– Konvencija otvara mnoga svjetska tržišta, olakšava suradnju i zato će naš posao u Cine Linku u okviru Sarajevo Film Festivala biti da pokušamo otvoriti ta tržišta za naše producente iz regije, ali i iz Bosne i Hercegovine – kazao je. Marjanović kaže da manje zemlje jednostavno nisu mogle ravnopravno sudjelovati u većim, ambicioznim međunarodnim projektima s novcem kojim raspolažu na svojim tržištima.
– Problem je nedostatak domaćih sredstava. Riječ je o konvenciji koja nam omogućuje suradnju s inozemstvom i bolji pristup međunarodnim fondovima, ali temelj treba biti domaće financiranje – rekao je.
Najavio je da će iduće godine Sarajevo Film Festival biti održan od 15. do 22. kolovoza.
Ines Radić, menadžerica projekta Sarajevo grad filma UNESCO-a, najavila je da će večeras biti održana Noć kina, tradicionalna manifestacija koja će po četvrti put besplatno otvoriti vrata kina u Sarajevu.
U Kino noći, 18. prosinca, od 17 do 24 sata, ulaz je besplatan u sljedećim kinima: Centar za djecu i mlade, Cineplexx, CineStar, Dom kulture Ilidža – Kino Igman, Free Kino Valter, Kino Meeting Point, Kino Novi. Grad i Kinoteka BiH.
