Nakon članstva u Europskoj, tada ANU BiH, te Bosansko-hercegovačko-američkoj akademiji znanosti i umjetnosti, profesorica Mirsada Hukić postala je članica Akademije medicinskih znanosti Republike Hrvatske. Četverostruki akademik, koji je među najvećim stručnjacima u području mikrobiologije u svijetu, posebno se veseli ovom priznanju.
Puna suradnja
– Iznimno sam sretna jer dolazi iz susjedstva. Dosta surađujemo i neki od tih dobrosusjedskih odnosa, neka nas prepoznaju kao dobre partnere za nauku i struku – kazala je za “Puls” prof. dr. Mirsada Hukić.
Od ove godine profesorica Hukić je članica Međunarodnog komiteta za bioetiku UNESCO-a (IBC), tako da prvi put u povijesti BiH ima svog člana u ovom tijelu. To je otvorilo sasvim novo poglavlje u njezinoj impresivnoj znanstvenoj karijeri i oduševljena je radom za koji kaže da joj daje drugačiju dimenziju.
– Sintetička biologija je novo područje koje je spoj tehničkih, računalnih i bioloških znanosti. Možete se igrati s tim, možete stvoriti npr. mikroorganizme koji luče lijekove, možete sintetizirati cjepiva, možete stvoriti bakterije koje proizvode energiju, pa će one zamijeniti termoelektrane. S druge strane, postoji opasnost od zlouporabe, pa radim na izradi kodeksa za etičko korištenje ovih novih dostignuća. U svakom slučaju, biosinteza kao stvaranje novog života nešto je što će za dvije godine promijeniti cijeli naš svijet – kaže Hukić.
Novo područje znanosti otvorilo je prostor za razvoj cjepiva protiv raka i metode liječenja opake bolesti koja predugo muči čovječanstvo.
– Upravo tu i pripada. Već smo ovdje. Rak nema jedan uzrok, pa ne može biti isto cjepivo, ali postoje pametni lijekovi koji ciljaju točno na to mjesto. Razvijaju se potpuno novi lijekovi koji mogu ciljano djelovati ne na sve, ne samo na maligne stanice, te cjepiva koja mogu spriječiti nastanak raka, sintetizirati terapijska cjepiva. Vrlo je napredan i sada je samo pitanje kada će biti pušten u opću upotrebu. Taj proces je vrlo dinamičan i svaki dan imamo nešto novo – ističe profesor Hukić.
3D printanje organa
Ako je znanost toliko napredovala da ni iz čega stvara stanicu, logično je pitanje hoćemo li u dogledno vrijeme na isti način stvarati i ljude. Ipak, profesorica Hukić podsjeća da to ne bi bilo dopušteno, jer nije u skladu s etičkim normama, ali je uvjerena da ćemo u bliskoj budućnosti svjedočiti revolucionarnim promjenama.
– Ali znate što radimo, što je unutra? 3D printanje organa. Neke su maramice već u upotrebi. Recimo, koža, hrskavica, možda jetra, nešto se pokušava za srce. Dakle, napravi se 3D model, pa se te stanice nanose sloj po sloj, vaskularizacija… To je u porastu, jer daje izvrsne rezultate i može puno pomoći u medicini kod većih oštećenja i liječenja bolesti. , budući da je riječ o zamjenskim tkivima – pojašnjava prof.dr.Mirsada Hukić.
