U noći 4. listopada Jablanicu su pogodile povijesne poplave. Stanovnici ovog i okolnih mjesta svjedočili su neviđenoj tragediji.
Vlast kaže: “Šteta će biti sanirana”, a stručnjaci i mještani uzvraćaju: ”Izgubili smo 27 ljudskih života. To se ne može popraviti”. Kakvo je stanje u Jablanici danas, donosi ovotjedni izvještaj “Labirint” HRT-a.
Mještanima Donje Jablanice trebalo je malo vremena da shvate razmjere tragedije koja ih je zadesila nakon tragične noći.
– Ta dva sata do zore, koja je trebala svanuti, prošla su u minuti tog straha i šoka. Onda zora svane i onda vidiš jad, tada vidiš sve. To je šok, jednostavno blokiraš, ne možeš vjerovati – prisjetio se Dženan Imamović.
Stručnjaci ističu kako postoji opasnost da se iz ove tragedije ništa ne nauči i da se isti scenarij ponovi u budućnosti.
– Što se dogodilo u Jablanici? Dogodila se velika tragedija. A zašto se dogodila ta tragedija? To je ljudski nemar. Bojim se i da iz tragedije koja nam se dogodila nećemo ništa naučiti, da ćemo za 15, 20 dana sve zaboraviti i da će sve opet krenuti na isti način – upozorio je prof. dr.sc. sc. Dalibor Ballian, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i redoviti profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu.
– Kažu: “Mi ćemo sanirati svu tu štetu”. Ne možemo popraviti 27 ljudskih života koje smo izgubili u Donjem Jablancu, Neretvici i Fojnici. Ne možemo to popraviti, dodao je.
“Pitala sam muža ima li tko živ”
Mještani se još uvijek bore s proživljenom traumom. Senada Imamović prisjetila se članova obitelji i komšija koje je zatrpalo blato. Kako je istaknula, velika količina vode uspavala ih je, unatoč grčevitoj borbi.
– Na kraju, kad sam došla, pitala sam muža ima li tko živ. Muž je samo slegnuo ramenima i to je to. I to mi je sve prekinuto, pa nema mojih susjeda, nema mog šogora, nema cijele njegove obitelji, nema svekrve i cijele njezine obitelji, osim te osmogodišnje… stari dečko koji je ostao živ – rekla je.
Situaciju je dodatno otežala velika količina kiše, pojasnio je Maslo Bećir.
– Nisam bio ovdje, ali znam da su najavili jaku kišu. A kad je udarilo, evo – sve se vidi – kaže Maslo dok pokazuje na razoren krajolik.
– Palo je 300 litara po četvornom metru. 300 litara. Shvatite koliko je to prostora. A onda je sve krenulo. Nema više nigdje kuće. Kad sam došao – nevjerojatna situacija, nisam mogao vjerovati. Često sam ovdje dolazio u trgovinu i vidio da više nema ničega. Bože sačuvaj, dodao je.
Šume su nestale pod pilama, mještani pod vodom
Profesor Ballian upozorio je i na problem nekontrolirane sječe šuma na tom području. Ustvrdio je da ništa ne može zaustaviti velike količine vode koja se izlila.
– Pored Donje Jablanice uništeno je selo Zlate, uništena je dolina Neretvice, uništena je dolina Seonice. Dušo, jer se iznad tog sela šuma enormno siječe za ogrjev. Problem Seonice i problem same Neretvice, uz Trusinu, je što su privatne šume dane privatnicima koji su ih posjekli protiv svoje volje, kazao je.
Potoci su se pretvorili u rijeke, a pritom su nastala i velika klizišta, rekao je župnik župe Podhum-Žitača fra Ivica Karatović.
– U ponoć je počela neka tutnjava, malo je grmjelo i oko pola tri je bio kaos, početak, četvrtak navečer. Krčilo je, čulo se drobljenje u zraku, drveće, kamenje, nešto se lomilo i negdje oko 6.15 malo je zatresao potres i onda su krenuli potoci i stvorila su se klizišta, rekao je.
– Sa svih strana ne možete vjerovati da je to moguće. Potok koji je bio malen i mogao se prijeći bos pretvorio se u rijeku. Nosilo je sve sa sobom. Ne možeš vjerovati, ta su se brda pretopila u potoke i nosila sve pred sobom. Danima su ljudi to gledali s nevjericom, gledali, je li to moguće, pitao se.
Slijedi stručna analiza
Igor Stojanović, potpredsjednik Federacije BiH, rekao je da je u Jablanicu stigao nedugo nakon nesreće. Istaknuo je da su unesrećeni zbrinuti te da je prioritet priprema prometnica.
No, za dugoročno otklanjanje problema i planova gdje bi se u budućnosti mogle graditi kuće – tvrdi da će trebati još vremena.
– Očekujemo stručnu analizu gdje se sve kuće mogu obnoviti, koliko je to područje stabilno ili ne, kako bismo znali što konkretno raditi i imali procjenu što, koliko košta i koliko dugo treba. . Tako da sada bez geodezije, bez ljudi i stručnosti, trenutno ne možemo ništa konkretno napraviti – zaključio je.
– Priroda nam se ne osvećuje, priroda nam samo ispostavlja račun. Kako ćemo platiti taj račun? Plaćamo to ljudskim životima. To je najgore – upozorava profesorica Ballian, prenosi HRT.
