Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u Narodnom pozorištu Sarajevo 29. novembra premijerno će biti izvedena opera “Tvrtko, kralj bosanski” kompozitora Ammara Jažića, nastala prema romanu “Jjetopis o kralju Tvrtku” Jasmina. Imamovića i libreto pjesnika Muamera Kodrića.
Inicijator i kreativni producent opere je Bosanska zajednica kulture, a izvršni producent Narodno pozorište Sarajevo.
Visoki pokrovitelji opere su član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, a generalni pokrovitelj je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i ministar Kenan Magoda.
Opera “Tvrtko, kralj bosanski” jedinstvena je pojava u povijesti umjetničke glazbe u Bosni i Hercegovini.
Tematski vezana za povijesnu ličnost prvog bosanskog kralja – Tvrtka I Kotromanića i povijest srednjovjekovne bosanske države njegovog doba, prva je bosanskohercegovačka kraljevska opera, ali i prva klasična nacionalna opera u BiH u strogom, precizna žanrovska definicija. I u drugim aspektima, to je opera koja umjetničku glazbu, a posebno opernu umjetnost u Bosni i Hercegovini, podiže na sasvim novu razinu, popunjavajući brojna „prazna mjesta“ kako u razvoju bosanskohercegovačke opere, tako i u razvoju bosanskohercegovačke glazbene umjetnosti. općenito.
Opera je nastala na inicijativu Bosanske kulturne zajednice koja je, kao kreativni producent opere, producirala autorsku izradu opernog libreta i same kompozicije opere, dok je Narodno pozorište Sarajevo, kao izvršni producent, producirao cijelu izvedbu opere. Ova vrlo uspješna međuinstitucionalna suradnja rezultat je nastojanja obiju institucija da, svaka u svom dijelu i na svoj način, stvara nove kulturne vrijednosti, afirmirajući pritom autentične vrijednosti bosanskohercegovačkog društva, uključujući i povijesne i tradicijskih vrijednosti, za koje su povijesna ličnost kralja Tvrtka i historija srednjovjekovne bosanske države ponudile više od obilja materijala – saopćeno je iz Bošnjačke zajednice kulture.
Nakon što je 1353. godine započeo svoju vladavinu kao bosanski ban iz bosanske dinastije Kotromanića, Tvrtko je 1377. godine imenovan prvim bosanskim kraljem. Povijesne činjenice govore da je Tvrtkova Bosna bila jedno od samo 16 kraljevstava u Europi toga doba i najjača južnoslavenska država toga doba, čime je Tvrtko značajno proširio svoje granice, kao nitko prije i nitko poslije njega, i unatoč izazovima i po ne znači jednostavne povijesne okolnosti, organizirano društvo obilježeno značajnom političkom stabilnošću i izraženim društvenim razvojem, uključujući i razvoj kulture. Tvrtkova Bosna je, dakle, bila sretna i uspješna država, a sam Tvrtko najznačajniji vladar bosanskog srednjeg vijeka i jedan od najznačajnijih državnika u ukupnoj povijesti današnje BiH uopće – navodi se u priopćenju.
Dodaje se da je složena i burna srednjovjekovna povijest i svojevrsni vrhunac koji je Bosna doživjela u vrijeme kralja Tvrtka već tada mogla biti predmet opernog oblikovanja u žanru klasične nacionalne opere, ali opera Tvrtko, kralj bosanski ima svoje polazište u još jednom posebnom smislu važnom izvoru, a to je roman Ljetopis o kralju Tvrtku (2019) Jasmina Imamovića, pisca koji je u našem neposrednom modernom vremenu na vrlo važan način obnovio interes za srednjovjekovnu Bosnu. prošlosti, a posebno za povijesnu ličnost kralja Tvrtka.
Riječ je o romanu koji je literarnom imaginacijom sublimirao povijesnu pojavu kralja Tvrtka i Bosne njegova vremena, pri čemu se u Imamovićevoj romanesknoj interpretaciji lik kralja Tvrtka ostvaruje kao lik kralja koji nije vladar „ognja i mača“, , ne osvajač i vladar nad ljudima i njihovim životima, već, naprotiv, narodni vladar i, posebno, “kralj-sabirač”, tj. onaj preko koga i oko koga se povezuje i ujedinjuje sve u Bosni i oko nje. , dok je Tvrtkova Bosna je prvenstveno Bosna mira i zajedničkog života i zemlja pravde, napretka i blagostanja. Ovo nije “mitomanska”, neoromantičarski konstruirana Bosna, već, naprotiv, Bosna kakvu treba da pamtimo i kakva treba da bude u modernom vremenu.
Na takvom romanesknom predlošku nastao je operni libreto, autorsko djelo pjesnika Muamera Kodrića, koji je pripovjedno romaneskno polazište transponirao u nadahnutu pjesničku formu, s naglašenim lirskim diskursom i opernim operama potrebnim dramskim nabojem, tj. emotivnu i događajnu napetost, pretvarajući radnju i likove romana u radnju i likove opere kao takve. Osim epske veličine svojstvene svakoj velikoj povijesnoj predstavi, libretom dominira unutarnji, privatni i intimni svijet njegovih junaka, njihove unutarnje muke, dileme, strahovi, lomovi, odnosno želje, težnje, čežnje…, sve čovjeka kao takvog, gdje su na taj način nastali neki od najljepših lirsko-poetskih izraza sa temom srednjovjekovne Bosne u novijoj bosanskohercegovačkoj književnoj praksi, a što i ovaj operni libreto čini. samostalna književna vrijednost.
U simbiozi romana Ljetopis kralja Tvrtka Jasmina Imamovića i opernog libreta Muamera Kodrića, odnosno iz susreta ova dva kreativno plodna književna teksta i njihove međusobne komunikacije, nastaje posebno tekstualno polazište za operu Tvrtko, kralj Nastao je bosanskohercegovački kompozitor Ammar Jažić. Nekada poznat kao skladatelj klasičnog prosedea, a posebno kao skladatelj naglašene tonske glazbe, odnosno kao skladatelj osobite glazbene emotivnosti i dramatičnosti, Ammar Jažić transponirao je Imamovićevo sublimirano romaneskno tumačenje i Kodrićev osebujni lirsko-poetski iskaz povijesne ličnosti kralja. Tvrtka i njegove Bosne u zavodljiv i zadivljujući glazbeni izraz, bogat, kompleksan i slojevit, odnosno u operno djelo osebujne glazbene estetike.
Istovremeno, u skladu sa svojim skladateljskim habitusom, ali i samim sadržajem opere, Jažić je operu Tvrtko, kralj bosanski realizirao u formi koja je vrlo bliska formi wagnerovske “glazbene drame”, gdje je riječ o tzv „velike“ opere, koja uz veliki simfonijski orkestar uključuje i veliki broj solista, zbora i baleta, dakle praktički sve ključne izražajne čimbenike operne umjetnosti. Snagom već osvjedočenog talenta, kao i nedvojbenog skladateljskog umijeća, Jažić je na maestralan način svladao posebno zahtjevan i složen izazov skladanja opere ovakvog tipa i karaktera, stvorivši jedinstveno djelo te vrste u bosanskohercegovačkoj glazbenoj povijesti. i suvremenost.
Operom Tvrtko, kralj bosanski kompozitora Ammara Jažića, operna umjetnost u Bosni i Hercegovini dobila je visokoreprezentativno djelo klasične nacionalne opere, ali i djelo koje snažno korespondira s grandioznom figurom kralja Tvrtka i optimističnom slikom kralja Tvrtka. Bosna u njegovo doba. Konkretno, dirigent Josip Šego, redatelj Dražen Siriščević, solisti i zbor Opere i članovi Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo i Sarajevske filharmonije, kao i koreografkinja Mojca Majcen, scenograf Slaven Raos, kostimograf Mladen Radovniković, izradili su izuzetno važan doprinos vrijednosti ove opere u izvedbenom smislu i ostali članovi realizatorskog tima – navode iz Bošnjačke zajednice kulture.
