U kontekstu državotvorne izgradnje uvijek se treba prisjećati 25. novembra 1943. godine, kada je utemeljena državnost Bosne i Hercegovine, bivši član Predsjedništva RBiH i potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BiH prof. dr.sc. Mirko Pejanović. Intelektualac koji je cijeli svoj život posvetio borbi za ovu zemlju i njene građane, posebno u najtežem razdoblju njene novije povijesti, u njenu budućnost gleda s optimizmom koji ni granate nisu mogle uništiti.
– Povijesne knjige govore da je 247 izaslanika iz svih krajeva BiH, iz svih naroda u BiH, iz svih društvenih slojeva u BiH, te noći s 25. na 26. studenog donijelo povijesne odluke. Od tog vremena BiH je obnovila svoju državnost koju je imala u srednjem vijeku i od tog vremena BiH je uspostavila svoju modernu državnost u vidu federalne jedinice u okviru demokratske, federativne Jugoslavije – kaže Pejanović.
Odluka da Bosna i Hercegovina postane ravnopravna članica zajedničke državne zajednice ni tada nije bila laka, jer su susjedne republike imale drugačije planove, pa su je doživljavale kao autonomnu pokrajinu. – No, nakon intenzivnih razgovora u Jajcu, Josip Broz Tito je izaslanstvu Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH, predvođenom Čolakovićem i Humom, rekao da su narodi BiH masovno sudjelovali u našoj narodnooslobodilačkoj antifašističkoj borbi, da u toj borbi podnijeli su velike žrtve svojom borbom da izbore pravo da imaju svoju Republiku, te da federalna jedinica BiH bude ravnopravna sa Srbijom i Hrvatskom – naglašava profesor Pejanović.
Nakon što su joj postavili temelje, dodaje, građani su postali podanici Bosne i Hercegovine. državnosti, a država je jamčila ravnopravnost naroda, pa je BiH proglašena “i srpskom i hrvatskom i muslimanskom”.
– Istraživanja pokazuju, a prošle godine smo imali deset inozemnih istraživača na međunarodnoj konferenciji u Akademiji BiH, da je Bosna i Hercegovina odgovorila na sve povijesne izazove i da je očuvala kontinuitet razvoja svoje državnosti. Ako me pitate u čemu se slažu mnogi istraživači o budućnosti Bosne i Hercegovine, slažu se da je njena budućnost u integraciji u euroatlantske institucije. U Vijeće Europe smo primljeni 2002. godine, već smo kandidati za članstvo u EU, a partneri smo u provedbi programa za članstvo u NATO-u – kaže Pejanović.
Istraživanje u sklopu pripreme građe za knjigu “Državnost BiH u 20. i 21. stoljeću” pokazalo je da BiH od 1965. godine bilježi zlatno doba u gospodarskom, društvenom i kulturnom razvoju. bh. ekonomija je doživjela transformaciju i preporod, BiH je imala velike izvozne tvrtke, sva su djeca bila uključena u osnovno obrazovanje, sve općine su imale srednje škole, a osim Sarajevskog, formirana su još tri sveučilišta, Akademija nauka, Televizija BiH. … 90-ih godina prošlog stoljeća naš sugovornik pamti kao povijesni izazov, kada su građani gotovo dvotrećinskom većinom na referendumu odlučili da će Bosna i Hercegovina postati samostalna država. Kompletna pozicija, kao i opozicija, sve političke snage osim Karadžićevog SDS-a, imale su isti stav o neovisnosti.
– Ratno predsjedništvo je tada bilo popunjeno u cijelosti, u okviru ustavnih nadležnosti, kao višenacionalno tijelo, imalo je i jedinstvo. Formirala je Armiju RBiH na platformi Predsjedništva za rad u ratnim uvjetima i organiziranom otporu i obrani, te pregovorima na međunarodnim konferencijama. To je BiH, kroz Washingtonski i Daytonski sporazum, dovelo do mira. Daytonski sporazum je osigurao daljnji razvoj državnosti BiH, uz internacionalizaciju pitanja izgradnje države i njenih institucija. Postoje i ograničenja u Daytonskom ustavu, to će se prevazići, ali sve što je u interesu države može se odlučivati u institucijama ako iza toga stoji odgovornost za državni razvoj BiH. Pošto mi to nemamo, onda je većina koja je sada na djelu klimava i ima elemente koji osporavaju državnost Bosne i Hercegovine. Dakle, problem je u tome, a ne u Daytonu – naglašava Pejanović.
Unatoč zastojima, uvjeren je, BiH ide naprijed, a geopolitičke okolnosti idu u prilog cilju brzog članstva u EU.
– Stjecanjem statusa članice BiH će postati demokratska, pravna i ekonomski prosperitetna država u punom kapacitetu, pa naši građani neće morati toliko ići na zapad da zarade svoju plaću. Presude Europskog suda za ljudska prava pomoći će u rekonstrukciji izbornog sustava i načina izbora Predsjedništva i PS BiH. Sada smo imitacija Sabora, jer odlučuju 42 osobe, a u svim državama bivše Jugoslavije parlamenti imaju od 80 do više od 100 zastupnika. Trebat će nam ta rekonstrukcija, izborne jedinice koje neće poznavati entitetske granice i koje će birati parlament koji će biti odgovoran za državni razvoj BiH. Građani BiH nisu ludi, oni znaju šta znači država i šta znači njeno mjesto u EU. Bio sam optimist onog dana kad sam se pojavio pred Predsjedništvom 1992. da bih išao na prve mirovne pregovore u Ženevu. Nigdje ni tračka nade za život, granate, mrak, nema struje, pa se čovjek pita može li se tu išta promijeniti. Alile, krenuli smo u borbu za mir, za opstanak države BiH i imamo rezultate – kaže Pejanović.
