S dolaskom zime i početkom sezone grijanja, Sarajevo i drugi gradovi u Bosni i Hercegovini ponovno su svjedoci visokog stupnja zagađenja zraka, a ovaj problem zagađenja, kako neki smatraju, najbolji je primjer posljedica neuređenost države i nerad vlasti, javlja Anadolija.
Budući da se zemlja tijekom sezone grijanja oslanja na ugljen i drva, au pogledu proizvodnje električne energije iz ugljena, gradovi Bosne i Hercegovine su među najzagađenijima u Europi i svijetu tijekom zimskih mjeseci.
Prema ranijim procjenama Svjetske banke, svake godine 3300 ljudi u zemlji prerano umre od posljedica onečišćenja zraka, što je devet posto od ukupnog broja umrlih. Tisuće drugih živi s pogoršanjem respiratornih i kardiovaskularnih problema. Posebno su osjetljivi stariji i djeca.
Nema napretka u rješavanju problema
Stručnjaci smatraju da je ključ rješenja ovog problema u regulaciji tržišta goriva, smanjenju korištenja krutih goriva te jačanju zakonske regulative i inspekcijskih službi. Ujedno upozoravaju na ozbiljne dugoročne zdravstvene posljedice izloženosti onečišćenju, koje povećava rizik od bolesti dišnog i kardiovaskularnog sustava.
Anes Podić iz udruženja “Eko akcija” objašnjava da je na sjevernoj hemisferi, pa tako i u Bosni i Hercegovini, ovo doba godine kada su dani kraći, ima manje sunčevih zraka, dok su atmosferski procesi slabiji. U takvim uvjetima, kada je vrijeme stabilno, onečišćenje ostaje u nižim slojevima atmosfere. To je posebno izraženo u Bosni i Hercegovini. gradovi smješteni u kotlinama, gdje se zbog geografske specifičnosti stvaraju uvjeti za povećane koncentracije onečišćenja u zraku.
– Problem Bosne i Hercegovine je što u zemlji ne postoji učinkovit mehanizam zaštite okoliša, stanovništva i prirode. To uključuje kvalitetu zraka. Sarajevo i drugi gradovi Bosne i Hercegovine imaju dugu povijest problema sa zagađenim zrakom. U prošlosti imamo izvrsne primjere kako se ovaj problem nekada uspješno rješavao. Međutim, sada, pored deklarativnih izjava raznih političkih grupacija, nema pomaka. Posljedica je to šireg odnosa prema okolišu – rekao je Podić, upozorivši da je problem nepostojanja učinkovitog zakonskog okvira koji bi se trebao primjenjivati.
Zabraniti prodaju mokrih drva i loših peći
Ističe da Sarajevo nije među najzagađenijim gradovima svijeta, ali je najzagađeniji glavni grad u Europi.
– Naši najgori gradovi definitivno su na popisu najzagađenijih gradova u Europi uopće – dodao je.
Izvori onečišćenja zraka su brojni, među ostalim, izgaranje fosilnih goriva za potrebe prijevoza, goriva za grijanje, spaljivanje otpada, proizvodnja električne energije i druge djelatnosti.
– Više od dvije trećine stanovnika Bosne i Hercegovine grije se na kruta goriva. Od oko 700.000 kućanstava koja koriste kruta goriva, njih 200.000 koristi ugljen. Dodatni problem je što građani koji se najviše griju na drva koriste mokra drva koja imaju tri do četiri puta veću emisiju u odnosu na pravilno osušena drva – rekao je Podić.
Dodatni problem smatra i loša kvaliteta peći koje se koriste u kućanstvima.
– Bosna i Hercegovina nema standarde u toj oblasti. Na tržište možete staviti bilo koju peć. Ne postoje standardi koji bi natjerali proizvođače da naprave učinkovitije modele peći koji će imati daleko manje emisije. Bosna i Hercegovina je po mnogočemu nesređena zemlja i problem zraka je izvanredan primjer do čega taj nered dovodi – kazao je Podić, ističući da je učinak inspekcija nevidljiv.
Političke elite ne vide problem
Tvrdi da je zahvaljujući nevladinim udrugama problem zagađenja zraka dospio u javnost te da u javnosti postoji svijest da se problem mora riješiti.
– No, oni koji ovaj problem ne prepoznaju kao prioritet su naše političke elite. Nije im to izazov, na tome ne mogu dobiti glasove, na ovome ne mogu ukrasti novce i onda je odluka da se problemom onečišćenja zraka uopće ne bavi – kazao je Podić.
Ističe i da zagrijavanje zgrada ne može riješiti problem onečišćenja zraka, ali da je to “dobrodošla mjera kada je u pitanju potrošnja fosilnih goriva”.
Kako bi se riješio problem zagađenja iz malih kućnih ložišta, Podić ističe da je prije svega potrebno urediti tržište – zabraniti prodaju mokrih drva i loših peći te omogućiti ljudima zamjenu starih kamina. To će im dugoročno omogućiti uštede na grijanju. Također, ključna je reforma inspekcijskih službi i laboratorija koji analiziraju kvalitetu emisija, jer sadašnje stanje nije održivo. Istodobno, javni prijevoz mora se drastično poboljšati kako bi se smanjio broj automobila koji dodatno pogoršavaju stanje u gradu.
Kako je Sarajevo smanjilo zagađenje prije više od 40 godina
Podić podsjeća da je 1983. godine, nakon sedam godina realizacije, u Sarajevu završen Projekt kontrole onečišćenja zraka u okviru kojeg je izgrađeno 130 kilometara plinovoda od Zvornika do Sarajeva, 20 kilometara distributivnog plinovoda, 160 kilometara distributivnog plinovoda. mreže u gradu, izvršena je preinaka preko 300 plinskih kotlovnica, te izvedeno više od 10.000 servisnih priključaka.
Gotovo sve uslužne tvrtke i industrija u središnjim gradskim općinama prešle su na prirodni plin. Nakon završetka projekta više od polovice stanovništva Sarajeva se izravno ili neizravno grijalo na prirodni plin. Ukupno je tada potrošeno 68,3 milijuna američkih dolara (odnosno sadašnjih 710,8 milijuna KM, kada se uračuna inflacija i preračunaju dolari u KM), podsjetio je Podić.
Kako bi se riješio problem zagađenja iz malih kućnih ložišta, Podić ističe da je prije svega potrebno urediti tržište – zabraniti prodaju mokrih drva i loših peći te omogućiti ljudima zamjenu starih kamina. To će im dugoročno omogućiti uštedu na grijanju. Također, ključna je reforma inspekcijskih službi i laboratorija koji analiziraju kvalitetu emisija, jer sadašnje stanje nije održivo. Istodobno, javni prijevoz mora se drastično poboljšati kako bi se smanjio broj automobila koji dodatno pogoršavaju stanje u gradu.
Dugoročne zdravstvene posljedice
Neželjene zdravstvene posljedice onečišćenja zraka mogu nastati kao posljedica kratkotrajne ili dugotrajne izloženosti, upozorava prim. dr.sc. sc. Aida Vilić-Švraka, spec. higijene i zdravstvene ekologije iz Službe za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
– Lebdeće čestice utječu na zdravlje ljudi više nego bilo koji drugi zagađivač. U zraku se nalaze u obliku aerosola, veličina im varira između 2,5 i 10 mikrometara, a zahvaljujući malom promjeru mogu doseći duboko u pluća. Kronična izloženost česticama povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i raka pluća. Čestice utječu na zdravlje čak i pri vrlo niskim koncentracijama. Nije utvrđen niti jedan prag ispod kojeg lebdeće čestice nisu štetne po zdravlje – kazala je Vilić-Švraka za AA.
Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka imaju za cilj postići najniže koncentracije PM. Nedavni dokazi ukazuju na vezu između dugotrajne izloženosti PM 2,5 i pojave ateroskleroze, upozorava on.
– Prizemni ozon može izazvati probleme s disanjem, astmu, smanjiti funkciju pluća i uzrokovati plućne bolesti. Glavni izvori antropogenih emisija dušikovih oksida su procesi izgaranja, grijanje, proizvodnja električne energije te motori u vozilima i brodovima. Dušikov oksid povećava rizik od respiratornih infekcija. Kašalj i otežano disanje najčešće su komplikacije trovanja dušikovim oksidom, no mogu se pojaviti i iritacija očiju, nosa, grla, bol u prsima, povišena temperatura, bronhospazam i plućni edem. Sumporni dioksid utječe na dišni sustav i funkciju pluća te uzrokuje iritaciju očiju. Iritacija sluznice dišnog trakta uzrokuje kašalj, izlučivanje sluzi, pogoršanje astme i kroničnog bronhitisa te čini ljude sklonijima infekcijama dišnog trakta. Učestalost hospitalizacije kardiovaskularnih bolesnika povećava se u danima s višim razinama SO2. Postoje dokazi da je izloženost onečišćenom zraku povezana s nastankom dijabetesa tipa 2 kod odraslih, a može biti povezana s pretilošću, sustavnom upalom, nastankom Alzheimerove bolesti i nastankom demencije – dodaje liječnica.
Prevencija akutnih i kroničnih bolesti
Ističe da u Bosni i Hercegovini nisu provedena istraživanja o utjecaju zagađivača zraka na zdravlje stanovništva, ali da je zagađenje zraka samo jedan od faktora rizika koji doprinosi porastu respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.
– Ostali čimbenici rizika su nepravilna prehrana, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, alkoholizam, genetska predispozicija i dr. No, prema posljednjim podacima WHO-a, Bosna i Hercegovina je među zemljama s najvećom stopom mortaliteta povezanom sa zagađenjem zraka – ističe Vilić-Švraka.
Smatra da je za smanjenje negativnog utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje potrebno, među ostalim, uskladiti zakonske propise i uspostaviti monitoring kvalitete zraka; unaprijediti kapacitete nadležnih institucija i laboratorija za praćenje kvalitete zraka, uspostaviti informacijski sustav kvalitete zraka, unaprijediti izvješćivanje prema domaćim i međunarodnim obvezama.
U svrhu prevencije akutnih i kroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica epizoda povećanog onečišćenja zraka, stanovništvu se savjetuje smanjenje kretanja na otvorenom, osobito u jutarnjim i večernjim satima, do pojave oborina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolju prozračnost. kvaliteta.
U slučaju da osjete pogoršanje zdravstvenog stanja, kronični bolesnici moraju biti pod stalnom kontrolom liječnika.
