Stručni timovi Federalnog zavoda za geologiju (FZZG) ovog bi tjedna trebali završiti preliminarno izvješće o inženjersko-geološkim istraživanjima na područjima koja su prije točno mjesec dana bila pogođena klizištima i razornim poplavama. Potvrdio je to u razgovoru za “Dnevni Puls” Vedad Demir, direktor FZZG. Izvještaj sa preventivnim mjerama za ugrožena područja, među kojima su Donja Jablanica, kao i naselja Zlate, Buturović Polje, Mirke, Glodnica, Mrakovo, Jasikovo, Žugliće i druga ugrožena mjesta, bit će dostavljen Vladi FBiH i drugim nadležnim tijelima. .
Prema Demirovim riječima, stručni timovi FZZG-a izašli su na teren odmah nakon proglašenja stanja elementarne nepogode s ciljem detaljnije procjene geotehničke stabilnosti ugroženih područja. Tijekom istraživanja, kaže nam, obavljena su inženjersko-geološka i geodetska mjerenja slavina i vrtača, uključujući suvremenu LiDAR tehnologiju, kao i detaljno inženjersko-geološko snimanje pojedinih dijelova terena.
Hidrološki ciklus
– Poplave, kao dio hidroloških ciklusa, često su okidač za te procese, pokrećući eroziju, klizišta i bujične tokove. Posljedice tih procesa, uključujući tragedije i materijalne štete, rezultat su i načina na koji se prostorno prilagođavamo prirodnom okruženju. Antropogeni utjecaji, poput degradacije vegetacijskog pokrova i bespravne gradnje, dodatno intenziviraju prirodne procese, čineći ih još opasnijim – kaže nam Demir.
U kontekstu situacije u Donjoj Jablanici, Demir, koji je i sam vršio istraživanja na tom području, naglašava da se ne radi o klasičnim klizištima.
– Na padinama Čvrsnice zabilježen je složen geomorfološki proces koji uključuje nastanak debritinskih tokova i spada u kategoriju brzih kretanja masa. Ti se tokovi, za razliku od klizišta, kreću velikim brzinama, mjerljivim u metrima u sekundi, a materijal se tijekom kretanja potpuno usitnjava i redistribuira. Naselje Donja Jablanica nalazi se na aluvijalnoj lepezi nastaloj tijekom prethodnih bujičnih nanosa koji su u geološkoj prošlosti prolazili istim koritom padine – kaže nam ovaj stručnjak.
On pojašnjava da su nanosni tokovi koji su pogodili Donju Jablanicu pokrenuti mnogo više na padinama, praktički na vrhu kotline, te da su svojim kretanjem vršili dubinsku eroziju, uključujući erodirani materijal u tok.
– Usput su mobilizirani prirodni i umjetni materijali iz kamenoloma, kao i kvartarni pokrov korita padina, tj. slavina i jaruga. Tok je svojim kretanjem oslobodio prirodno korito u zoni kamenoloma, uklonivši značajne količine materijala koji je prethodno zauzimao prostor unutar toka i ograničavao njegovo prirodno kretanje. Ova katastrofa je na neki način kratkoročno smanjila rizik od novih mobilizacija materijala, jer je većina nestabilnog materijala već potpuno uklonjena iz zone toka – kaže Demir.
Ključne su, dodaje, preventivne mjere, uključujući poboljšanje prostornog planiranja, izgradnju zaštitnih objekata i uspostavu sustava ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.
Dugoročna rješenja
Također, dane su smjernice za daljnje aktivnosti i predložena dugoročnija rješenja. U ovoj fazi istraživanja nije kvantificirana količina materijala u naplavinama – bilo prirodnog ili umjetno stvorenog, ali će se taj podatak utvrditi u prilogu izvješća koje će biti izrađeno nakon detaljnije analize snimaka dobivenih LiDAR tehnologijom i izradom simulacijskog 3D modela toka. Ova razina izvješćivanja će se fokusirati isključivo na područje Donje Jablanice i pripadajuće morfološko slivno područje, koje se prostire na površini od 160 hektara, a na koje je u vrijeme katastrofe palo 323 litre kiše po kvadratnom metru. 24-satno razdoblje.
