Profesor na Odsjeku za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Vlado Azinović kazao je za “Puls” da je trend koji je posljednjih godinu dana prisutan na Zapadu, prije svega u zemljama EU-a. tragično potvrđeno u Bosni i Hercegovini.
Pojašnjava da je riječ o nizu događaja pokrenutih nakon 7. listopada 2023. i napada na Gazu.
Više terorističkih napada
– Za to vrijeme u Europi se dogodio velik broj terorističkih napada. Neki su provedeni, neki spriječeni, a neki nisu uspjeli. Dvije trećine počinitelja tih napada bili su tinejdžeri u dobi od 13 do 18 godina.
To samo dokazuje da moć društvenih mreža, prije svega TikTok-a, Instagrama i kriptiranih kanala na Telegramu, omogućuju nevjerojatno ubrzanu radikalizaciju u nasilni ekstremizam mladih, koji još nemaju temeljna znanja o sebi, ali ni o svijetu u kojem žive. i koji kao takav jest , puno ga je lakše radikalizirati – kaže profesor Azinović.
Dodaje da se društvenim mrežama širi komunikacija između dječaka koji je počinio napad u Bosanskoj Krupi i nekih njegovih prijatelja.
– On tvrdi da napada policiju zbog cionizma i zbog EU. Osoba koja vjerojatno nema pojma što je cionizam, niti zna puno o EU, napada policiju u Bosanskoj Krupi. To je samo po sebi potpuno besmisleno i besmisleno, ali očito je u svijesti tog mladića takvo ponašanje opravdano i naređeno nekim imperativom vjerojatno višeg reda.
Nažalost, zbog prirode svog posla svaki dan gledam sadržaje profila takvih mladića, takvih profila imate na stotine i kod nas i drugdje, a organima gonjenja je vrlo teško pratiti takve profile, svih tih narativa mržnje koji se šire i pretpostaviti bi li i kada, kako, gdje, netko od tih ljudi mogao izvršiti čin nasilja – ističe Azinović.
Takvi su narativi postali dio mainstreama
Azinović je počasni profesor na Institutu za strategiju i sigurnost Sveučilišta u Exeteru u Velikoj Britaniji. Stručnjak je za prevenciju i borbu protiv terorizma i radikalizacije u nasilni ekstremizam u Ujedinjenim narodima, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), Europskoj komisiji (EK), Vijeće Europe (CoE), British Council i Međunarodni republikanski institut (IRI). Napominje da se o ovakvim događajima govori s odmakom, no riječ je o ozbiljnoj pojavi koja je i odraz izjava koje svakodnevno čujemo u javnom prostoru, posebice od listopada prošle godine.
– Takvi narativi više ne dolaze s margine, već su nažalost postali dio mainstreama i očito je da ni mladi, pa ni oni stariji, nisu imuni na njih. Bilo je samo pitanje vremena kada će ti radikalni narativi dobiti neku kinetičku potvrdu na terenu, a to se nažalost dogodilo sinoć u Bosanskoj Krupi. Vidimo da je tužitelj već ocijenio da se radi o kaznenom djelu terorizma – ističe Azinović.
Dodaje da je nakon vojnog poraza ISIL-a u ožujku 2019. svijet naivno vjerovao da je priča konačno gotova, ali nije tako.
– Svi mi koji smo vjerovali da je tako bili smo naivni. Ti su se narativi umnožili, ISIL je možda vojno poražen, ali ideologija na kojoj se temeljila radikalizacija i mobilizacija, vrbovanje za odlazak na strana ratišta, ostala je do danas vrlo jaka. Nažalost, to pada na vrlo plodno tlo u društvima kao što je naše. Vidite da su sigurnosne agencije u Sarajevu posljednjih dana potpuno razbacane lažnim dojavama o bombama. Kad su maloljetnici u pitanju, uvijek se pitam gdje su roditelji, jer je policija automatski kriva za sve. Policija je zadnji instrument u borbi protiv ovog zla o kojem govorimo.
Ovo je posao za cijelo društvo, to stalno ponavljamo. Već je postala floskula kada govorimo o multisektorskom pristupu, o potrebi nekog cjelovitog angažmana cijelog društva u sprječavanju radikalizacije. Ima jedna vrlo nepovoljna stvar, a to je da smo duboko podijeljeno društvo u kojem je svaki naš identitet na neki način izgubio sposobnost introspekcije i samokritičnosti. Umjesto da se bavimo anomalijama koje se javljaju u svakom od naših identitetskih okruženja, uvijek upiremo prstom u druge. Uvijek za sve krivimo druge, a sami se ne bavimo. To će imati dugoročne posljedice ako se nešto ne promijeni i ako ne budemo imali odgovorniji odnos prema sebi i društvu u kojem živimo – naglašava prof. dr.sc. Vlado Azinović.
