Gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol kazao je kako posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen šalje jasnu poruku podrške Europske unije zemljama zapadnog Balkana, s s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
– Europska unija jača svoju prisutnost u Bosni i Hercegovini, a jedan od ključnih razloga za to je izbjegavanje prepuštanja tog prostora utjecaju trećih sila poput Rusije, Turske i Kine. To jasno pokazuje da ove zemlje, pa tako ni BiH, nisu prepuštene same sebi – kazao je Sokol.
– Važno je da je Hrvatska članica Europske unije, jer su Hrvati u BiH jedini koji prema Europi gledaju “bez prsta u džepu”, dok druge političke elite često gravitiraju drugim silama.
Koristi Hrvatima
Jači utjecaj Europske unije u Bosni i Hercegovini pogoduje Hrvatima koji su prepoznati kao ključni čimbenik stabilnosti u zemlji. Za razliku od njih, političke elite drugih naroda često imaju naklonost prema drugim silama izvan europskog prostora, što dovodi do ozbiljnih izazova, rekao je.
Sokol se osvrnuo i na geopolitički kontekst ruske agresije na Ukrajinu i jačanje europskog fokusa na susjedstvo, što se odražava i na Zapadni Balkan. Kritizirao je pristup Europske unije prema Srbiji, rekavši da takav pristup omogućava jačanje ruskog utjecaja u regiji, što je dugoročno destabilizirajuće za zemlje poput Crne Gore.
– Nedavni napad u Bosanskoj Krupi podsjeća nas koliko je prijetnja islamizma realna, za što je potrebna jača prisutnost Europske unije – rekao je Sokol, iako su policija i tužiteljstvo kazali da nije bilo vjerske pozadine prilikom izvođenja terorističkog akta. godine u Bosanskoj Krupi.
U kontekstu sve češćih posjeta europskih dužnosnika BiH, Sokol je ocijenio da bi njihov angažman mogao pomoći u prevladavanju političkih zastoja, s posebnim osvrtom na problem nepovjerenja i averzije prema sporazumu, “posebno među pojedinim bošnjačkim političkim ličnostima, poput Bakira Izetbegovića”. “.
Nespremnost na dogovor
– Nadam se da će prisustvo Europske unije doprinijeti jačanju proeuropskih snaga među Bošnjacima i pomoći u prevladavanju islamističkih tendencija – kazao je Sokol, dodavši da je dugogodišnja politika bošnjačkih elita stvorila “histeriju” i iluziju među Bošnjacima da mogu dobiti “unitarnu BiH u kojoj samo oni imaju kontrolu”.
Govoreći o izboru Željka Komšića, Sokol je rekao da je Komšić primjer “bošnjačkog hegemonizma i nespremnosti na dogovor s Hrvatima”.
– Komšića nisu izabrali Hrvati, nego bošnjačka većina, što je simboličan izraz pokušaja nametanja dominacije nad Hrvatima u BiH – kazao je Sokol.
Zaključno, Sokol je izrazio nadu da će bošnjačke političke elite doživjeti “političku katarzu” i prestati inzistirati na unitarizmu, prihvaćajući suradnju s Hrvatima kao partnerima unutar Bosne i Hercegovine.
