Znanstvenici Wellcome Sanger Instituta, neprofitnog britanskog instituta za istraživanje genomike i genetike, došli su do znanstvenog otkrića koje bi se s vremenom moglo iskoristiti za usporavanje znakova starenja. Tim je otkrio kako ljudsko tijelo stvara kožu od matičnih stanica i čak reproducirao manje količine kože u laboratorijskim testovima.
Istraživanje je dio veće studije čija je svrha pokušati shvatiti kako nastaje svaki pojedini dio ljudskog tijela, stanicu po stanicu, piše BBC.
Osim u borbi protiv starenja, otkriće bi se moglo koristiti i za stvaranje umjetne kože koja bi se koristila u operacijama transplantacije kože te za prikrivanje ožiljaka.
Atlas ljudskih stanica
Projekt atlasa ljudskih stanica jedan je od najambicioznijih istraživačkih programa u biologiji. Na njemu radi međunarodni tim stručnjaka, no on je baziran na institutu Wellcome Sanger u Cambridgeu.
Znanstvenici žele mapirati i opisati svaku stanicu u ljudskom tijelu, stvarajući veliki atlas koji bi mogao promijeniti znanstveno razumijevanje ljudskog rasta i razvoja bolesti. Svrha izrade atlasa je utvrditi sve vrste i svojstva svih ljudskih stanica u tkivima i organima te izraditi referentnu kartu zdravog ljudskog tijela.
Inicijativa Atlas ljudskih stanica početak je nove ere razumijevanja stanica. Stručnjaci otkrivaju nove vrste, učeći kako se mijenjaju tijekom vremena tijekom rasta i bolesti. Oni su ključni za razumijevanje biologije zdravlja i bolesti, no znanstvenici još ne znaju koliko ih imamo, koliko vrsta postoji i koliko se razlikuju od organa do organa, rekao je jedan od voditelja projekta prof. Muzlifah Haniffa, dodavši da bi ovo otkriće moglo pomoći znanstvenicima da učinkovitije liječe određene bolesti, ali i da pronađu nove načine da ljudi dulje ostanu zdravi, a možda i izgledaju mlađe.
Ako uspijemo manipulirati kožom i tako uspijemo spriječiti proces starenja, imat ćemo, primjerice, manje bora, rekla je Haniffa.
“Ako uspijemo razumjeti kako se stanice mijenjaju od svog nastanka do starenja u odrasloj dobi, tada ćemo vjerojatno pokušati otkriti kako pomladiti organe, učiniti srce mlađim ili kako učiniti da naša koža izgleda mlađe”, rekla je.
Dokumentiranjem promjena stanica do pomlađivanja organa
Ta je vizija već daleko dogurala. Istraživači su započeli dokumentirati 2016. godine i do danas su značajno napredovali u svojim studijama. Nedavno su uspjeli razumjeti kako se stanice kože u fetusu razvijaju tijekom rane razvojne faze ljudskog života.
Kada se jajašce oplodi, sve ljudske stanice su iste, ali nakon tri tjedna, specifični geni unutar tih takozvanih “matičnih stanica” se uključuju, prenoseći upute o tome kako se ‘uhvatiti’ zajedno da formiraju različite dijelove tijela .
Istraživači su uspjeli identificirati koji se geni uključuju u koje vrijeme i na kojim mjestima formiraju najveći tjelesni organ, kožu.
Pod mikroskopom i tretirani kemikalijama, izgledaju poput sićušnih svjetala.
Dakle, geni koji postaju narančasti zahvaljujući kemikalijama čine površinu kože. Drugi, koji dobivaju žutu boju, određuju boju kože, a ima i mnogo drugih koji tvore druge strukture koje, primjerice, potiču rast kose, omogućuju nam znojenje i štite nas od vanjskog svijeta. Istraživači su uspjeli doći do niza podataka i smjernica o stvaranju ljudske kože, o čemu su objavili članak u stručnom časopisu Nature.
Došli su do saznanja da, primjerice, koža fetusa zacjeljuje bez ožiljaka.
Mogu li se laboratorijska istraživanja ponoviti na koži odrasle osobe?
Novi set smjernica detaljno opisuje kako ovaj proces funkcionira, a jedno područje istraživanja moglo bi biti posebno zanimljivo jer se usredotočuje na to može li se laboratorijsko istraživanje ponoviti na koži odraslih, što bi bilo neprocjenjivo u kirurškim zahvatima.
Otkrili su da imunološke stanice igraju ključnu ulogu u stvaranju krvnih žila u koži, a zatim su uspjeli oponašati relevantne smjernice u laboratoriju.
Posebnim su kemikalijama umjetno uzgojili kožu iz matičnih stanica i do sada su uspjeli ‘stvoriti’ sitne ljuskice kože iz kojih su nicale dlačice.
prof. Haniffa ističe kako im je krajnji cilj usavršiti tehniku.
“Ako uspijemo otkriti kako umjetno stvoriti ljudsku kožu, moći ćemo je koristiti kod pacijenata s opeklinama, što će biti jako važno kod transplantacije tkiva. A ako uspijemo stvoriti folikule dlake, zapravo možemo pomoći ljudima koji izgube kosu iz bilo kojeg razloga da izrastu nove vlasi”, rekla je.
Koža stvorena u laboratoriju može se koristiti za razumijevanje razvoja nasljednih kožnih bolesti i testiranje potencijalnih novih tretmana.
U sklopu projekta Atlas ljudskih stanica znanstvenici su u osam godina rada na projektu analizirali 100 milijuna stanica iz različitih dijelova tijela. Napravili su atlas mozga i pluća, a sada rade na bubrezima, jetri i srcu.
