Rezultati lokalnih izbora 2024. godine u Bihaću pokazali su zabrinjavajući trend smanjenja broja građana tog kantona koji izlaze na izbore. Uspoređujući ovogodišnje izbore s onima održanima 2020. godine, vidljiv je značajan pad broja glasova za 3.068, što ukazuje na manjak birača, ali i trend odlaska stanovništva.
Naime, prema službenim podacima 2020. godine bilo je 21.398 važećih listića, dok je ove godine taj broj smanjen na 18.332, što predstavlja razliku od 3.068 glasova, odnosno manje birača.
Ovaj pad se uklapa u širi trend koji utječe i na opće izbore u kantonu. Tako je 2018. godine na općim izborima zabilježeno 92.299 važećih listića, dok ih je četiri godine kasnije, 2022. godine, bilo 90.346, što je pad za 1.953 glasa.
Almir Dupanović, profesor u Umjetničkoj školi “Nusret Keskin – Braco” Bihać i aktivni posmatrač ovogodišnjih izbora, ističe da se sa svakim izbornim ciklusom smanjuje broj birača, u prosjeku za 1.500 do 2.000 glasova po izborima.
– Suočavamo se s negativnim migracijama i padom nataliteta, ali ono što posebno zabrinjava je sve veća nezainteresiranost stanovništva za političke procese – ocjenjuje Dupanović za Fenu.
Smatra da se politička apatija osjeća u cijelom Bihaću.
– U razgovoru s prijateljima, poznanicima i susjedima koji su također bili kandidati, zaključili smo da je politička letargija itekako prisutna. Kandidati iznose svoje programe, razgovaraju s biračima i dobivaju obećanja potpore, no na kraju se mnogi od tih birača uopće ne pojave na biralištima – ustvrdio je.
Jedna od glavnih prepreka, smatra, netočnost je biračkih popisa.
– Mnogo ljudi koji su otišli iz Bosne i Hercegovine u potrazi za boljim životom i dalje je na biračkim spiskovima, što dodatno umanjuje percepciju izlaznosti. Vjerujem da je stvarni broj onih koji žive u zemlji znatno manji nego što se prikazuje, možda do 30 posto biračkog tijela više ne živi u BiH – dodaje Dupanović.
Smatra da je razlog pada broja glasova sve manje povjerenja građana u izborni proces.
– Građani su izgubili vjeru u demokratske procese. Imamo situacije da kandidati, čak i tamo gdje imaju užu obitelj i prijatelje, dobiju nula glasova, što budi sumnju. Osim toga, gotovo 10 posto glasačkih listića redovito se proglašava nevažećima, a javnost nema uvida u razloge. To stvara potpuni osjećaj nepovjerenja u izbore i demokraciju – upozorava Dupanović.
