Sa 6.300 dolara BDP-a po stanovniku BiH je trenutno osma najsiromašnija zemlja u Europi. Koristeći podatke Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Eurostata i World Factbooka CIA-e, popis je objavio portal World of statistics.
Od Bosne i Hercegovine siromašnije su samo Moldavija, Ukrajina, Kosovo, Armenija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Gruzija, a slijede Srbija, Crna Gora i Bjelorusija.
Stručno upozorenje
Prosječna plaća veća je i u svim susjednim zemljama.
– Struka već godinama upozorava na izostanak ključnih gospodarskih reformi i neprepoznavanje iz politike koji su stvarni problemi građana, gospodarstva, društva i države u cjelini – kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, dekan Sveučilišta u Zagrebu. Ekonomski fakultet SSST Sveučilišta.
Podsjeća da se već 10 godina govori o reformi poreznog sustava u FBiH, koja se mogla provesti nekoliko puta, te da smo neradom izgubili mnogo, ne samo ekonomski nego i demografski, jer građani više ne imaju vremena čekati, pa odlaze.
– Izostanak reformi kako vrijeme prolazi znači da moramo djelovati pod pritiskom i učiniti mnogo više stvari u kratkom vremenu, jer nas je sve manje. Direktor EIB-a je prije nekoliko dana za “Puls” kazao da 43 posto stanovništva Bosne i Hercegovine živi u inostranstvu. Na neki način, ako se možemo našaliti, već smo se napola integrirali u svjetske i europske tokove – dodaje Hadžić.
Nacrt obrasca
Predugo traje priprema novih fiskalnih zakona i zakona o minimalnoj plaći od 1.000 KM. Zadnji put su bili najavljeni krajem jeseni, no jesen je stigla, a još uvijek nema potvrde da će se uskoro naći u saborskoj proceduri.
– Prema svim najavama, zakoni će izaći u formi nacrta, što znači da ne mogu stupiti na snagu najmanje sljedeće dvije godine. Zato ne treba gubiti vrijeme iu ovom razdoblju, dok se ti zakoni ne donesu, može se mijenjati postojeći zakon. Uz manje zahvate moguć je i veći rast plaća nekom vrstom zamrzavanja doprinosa. Struka ima prijedloge – ističe Hadžić.
Povećanje mirovina
Hadžić upozorava da što više vremena gubimo, reforme će biti bolnije, a rashodi za mirovine puno veći od prihoda iz gospodarstva.
– Umirovljenici potpuno opravdano traže povećanje mirovina zbog ovakvog životnog standarda, ali to uz sadašnje ekonomske parametre neće biti moguće. Može, ali uz namirenje iz drugih poreza, ali to znači puno manje novca za investicije i druge kategorije u proračunu – ističe Hadžić.
