Sandrine Frišija je pet godina bila predstavnica Europske investicijske banke (EIB) za BiH i Crnu Goru. Nedavno joj je istekao mandat, a za “Dnevni Puls” dala je oproštajni intervju.
Politička stabilnost
Također je govorila o brojnim projektima, ulaganjima EIB-a u BiH, ali i značaju Plana rasta EU za našu zemlju.
Vaš mandat predstavnika EIB-a za Bosnu i Hercegovinu je istekao. Nakon pet godina, kako biste ocijenili stanje u Bosni i Hercegovini?
– Hvala vam na prilici da s vama razgovaram za „Dnevni Puls“. Kao što je slučaj s europskim i regionalnim gospodarstvima, od 2020. svjedočimo višestrukim krizama koje su dovele do usporavanja globalnog rasta, povećane neizvjesnosti i strožih monetarnih politika.
Nakon nekoliko uzastopnih godina usporavanja gospodarstva, očekuje se da će rast BDP-a u BiH ubrzati s 1,8 posto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, nakon čega će se u narednim godinama stabilizirati na približno 3 posto. U 2024. godini predviđa se daljnji pad inflacije na 3 posto, a od iduće godine njezina stabilizacija na vrijednosti ispod 3 posto (prognoza MMF-a iz travnja 2024.).
Međutim, prema Svjetskim pokazateljima upravljanja za 2022., zemlja je ispod regionalnog prosjeka u pogledu učinkovitosti upravljanja, a posebno kada je u pitanju politička stabilnost. Ovi čimbenici imaju utjecaj na gospodarstvo. Očekuju se daljnji napori u reformi javnog sektora i uprave, privatizaciji državnih poduzeća koja bi bila uspješnija u privatnom sektoru te općem usklađivanju sa standardima EU.
Spomenuo bih i migracije koje ostaju problem za ekonomije Zapadnog Balkana, a posebno za Bosnu i Hercegovinu. Čak 43 posto stanovništva zemlje živi u inozemstvu, a taj će se trend vjerojatno nastaviti. Prema pokazateljima Balkanskog barometra za 2023. godinu, 38 posto preostalog stanovništva također razmišlja o odseljenju u inozemstvo. Masovni odljev mozgova i nedostatak radne snage s pravim vještinama mogu spriječiti digitalizaciju i zeleni prijelaz, koji su ključni za gospodarski razvoj i konkurentnost.
Došli ste u trenutku kada je EIB otvorio svoje prvo lokalno predstavništvo. Kako biste opisali suradnju između EIB-a i Bosne i Hercegovine?
Zahvaljujući pojačanoj suradnji s predstavnicima Vlade BiH i bliskom partnerstvu s Delegacijom EU, od otvaranja lokalnog predstavništva za BiH 2019. godine, uspjeli smo osigurati više od 900 milijuna eura, najvećim dijelom za potporu prometnom sektoru i mala i srednja poduzeća.
Kao dio našeg novog upravljanja za zemlje izvan EU – EIB Global – također smo pružili znatnu tehničku podršku, pomažući u izgradnji kapaciteta lokalnih timova za provedbu projekata i tako im omogućivši učinkovitije upravljanje projektima i iskorištavanje postojećih mogućnosti financiranja. Primjerice, dodijelili smo više od 13 milijuna eura bespovratnih sredstava kao tehničku potporu za pokretanje novih projekata i ubrzanje provedbe postojećih.
Investicije od ključne važnosti
U 2023. utrostručili smo potporu u okviru JASPERS-a, zajedničkog programa EIB-a i Europske komisije, kako bismo regiji omogućili bržu provedbu održivih projekata i strategija. Osim toga, EIB Global je proširio svoje timove stručnjaka koji rade u regionalnom središtu za zapadni Balkan kako bi pružio ključnu savjetodavnu podršku u svim sektorima i projektima.
Općenito, s obzirom da EIB najviše ulaže u vitalnu infrastrukturu, ponosni smo što EIB zajedno s partnerima iz BiH uspijeva isporučiti investicije od ključne važnosti za ekonomski razvoj zemlje.
EIB je uložio milijarde u BiH. Na koje projekte ste najviše ponosni?
U 2023. godini potpisali smo kredit od 75 milijuna eura za obnovu i dogradnju postojećih zdravstvenih jedinica i izgradnju novog medicinskog kampusa u Sveučilišnom kliničkom centru Banja Luka. Projekt će omogućiti bolje zdravstvene usluge i kvalificiranu radnu snagu za jačanje otpornosti zdravstvenog sustava i odgovor na buduće hitne situacije.
Istaknuo bih i modernizaciju mreže gradskog prometa u Sarajevu. Već u travnju ove godine na ulice su stigli novi moderni tramvaji, točno 40 godina od njihove posljednje zamjene 1984. godine, uoči Zimskih olimpijskih igara.
Što se tiče projekta Koridora Vc, nedavno smo svjedočili probijanju tunela Golubinja, najvećeg objekta ove vrste na ovom pravcu, koji se proteže na dionici autoputa Poprikuše – Nemila u dužini od cca 3,6 kilometara, kao i otvaranju impozantnog Hercegovačkog mosta u Počitelj.
Kada je riječ o privatnom sektoru, oko 35 posto tvrtki u Bosni i Hercegovini kojima je potreban kredit ima ograničen pristup financijskim sredstvima zbog visokih kamata i složenosti procedura (prema istraživanju tvrtki EIB-a, EBRD-a i Svjetske banke) . Nedovoljni izvori vanjskog financiranja koče rast i konkurentnost poduzeća i njihovo zapošljavanje. U nedavnoj studiji EIB-a, nedostatak financiranja na Zapadnom Balkanu procijenjen je na približno 2,8 milijardi USD, što predstavlja približno 2,5 posto nominalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Provesti reforme
Kako bi pomogao tvrtkama u dobivanju sredstava po povoljnim uvjetima, EIB Global je preko domaćih poslovnih banaka stavio na raspolaganje kreditne linije u iznosu od 880 milijuna eura. Konkretno, u 2020. godini otvorili smo mogućnost poticajnog kreditiranja s ciljem stvaranja mogućnosti za uključivo zapošljavanje. Kako bi osim kredita ostvarila pravo na poticajna sredstva, poduzeća moraju ostvariti određene, unaprijed zadane ciljane vrijednosti vezane uz zapošljavanje i stručno osposobljavanje. Time se uklanjaju prepreke za osobe iz osjetljivih društvenih kategorija koje teže nalaze posao, kao što su žene, mladi i osobe s invaliditetom.
Za ovaj inovativni finansijski instrument, koji je implementiran u saradnji sa Intesa Sanpaolo bankom BiH, dobili smo prestižnu nagradu Uxolo u Lisabonu. U Bosni i Hercegovini, gdje postoji velika razlika u sudjelovanju muškaraca i žena na tržištu rada (u 2023. godini stopa aktivnosti žena iznosila je 36,4 posto, a muškaraca 59,8 posto), nadamo se poticajnom učinak na poduzeća i poticanje ženskog poduzetništva.
Svjedoci smo određenih kašnjenja u provedbi reformske agende BiH, što bi potencijalno moglo otežati isporuku raspoloživih sredstava u okviru Plana rasta. Možete li objasniti koliko je Plan rasta važan za razvoj projekata u Bosni i Hercegovini?
Drago nam je da je početkom ove godine Europsko vijeće otvorilo pregovore o članstvu s BiH, unatoč činjenici da zemlja još nije ispunila prioritete koje je preporučila Europska komisija.
Osim toga, Plan rasta EU za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura predstavlja priliku da BiH potencijalno dobije sredstva u iznosu većem od milijardu eura. Za to je potrebno provesti određene reforme koje će stvoriti uvjete za snažniji gospodarski rast, funkcionalnije institucije, veću vladavinu prava i bolju poslovnu klimu. Plan rasta također pruža zemlji i regiji mogućnost većeg pristupa jedinstvenom tržištu EU-a s više od 450 milijuna potrošača, kao i uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta i pristup drugim inicijativama unutar plana. Da bi se to postiglo, država mora dovršiti svoj plan reformi jer je raspodjela sredstava povezana s njihovom provedbom.
Ovo je važno jer će Mehanizam oporavka i otpornosti u okviru Plana rasta biti jedini izvor udruživanja financijskih instrumenata za pojedine ključne sektore koji omogućuju dodjelu bespovratnih sredstava i tehničke potpore zemljama u regiji.
Grupacija EIB-a ključni je čimbenik u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, na kojem se temelji Plan rasta. Stoga smo spremni značajno povećati našu potporu ključnim sektorima, kao što su promet, upravljanje vodama, obrazovanje, energetika i digitalni razvoj.
