Dokument o Planu rasta koji je Bosna i Hercegovina dostavila Bruxellesu ne ispunjava kriterije da bude prihvatljiv Europskoj komisiji (EK), doznaje se. Radio Slobodna Europa (RSE) iz dobro obaviještenih izvora u Bruxellesu.
Prema tim izvorima, Bosna i Hercegovina je poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Europske komisije.
Bosna i Hercegovina je propustila rok da pravovremeno pošalje reformsku agendu koja je neophodna za dobivanje financijskih sredstava iz Plana rasta za regiju.
Bosna i Hercegovina je u utorak, 17. rujna, Europskoj komisiji poslala dokument koji ne predstavlja reformsku agendu.
Ovaj dokument, prema riječima predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, dokazuje usklađenost reformi potrebnih za dobivanje pomoći iz Europskog plana rasta.
Kako bi dobila financijska sredstva i Plan rasta, svaka država Zapadnog Balkana bila je dužna podnijeti reformsku agendu.
Riječ je o reformama koje se, među ostalim, odnose na vladavinu prava, demokraciju, institucionalne reforme te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i poduzimanje potrebnih koraka kako bi se osiguralo da se sredstva ne zlouporabe.
Upravo nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine bio je razlog odgađanja sastanka Odbora za pretpristupne instrumente na kojem su se trebale analizirati ocjene reformske agende svih zemalja zapadnog Balkana. .
Prvi sastanak bio je planiran za 17. rujna, no zbog zakašnjele reakcije iz Sarajeva, kako javlja RSE, sastanak je odgođen za listopad.
Bez usvajanja reformske agende ne mogu početi prve isplate ni za jednu zemlju u regiji.
Naime, potrebno je da zemlje članice Europske unije kao i Odbor za pretpristupnu pomoć (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim programima kako bi Europska komisija potom prešla na usvajanje tih programa i zaključivanje sporazumi o povlasticama i zajmovima sa svakom od zemalja korisnica. Tek nakon ovih koraka mogu uslijediti prve uplate.
Glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero izjavila je 18. rujna da ne može odrediti konkretan datum kada će početi prve isplate, iako bi ova institucija željela da se to dogodi što prije.
Plan rasta za Zapadni Balkan najambiciozniji je financijski paket Europske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj udvostručiti gospodarski rast u tim zemljama u sljedećih deset godina.
Plan obuhvaća razdoblje od 2024. do 2027. godine. Od ukupnog iznosa, dvije milijarde eura osigurat će se kroz bespovratna sredstva, odnosno potpore, a preostale četiri milijarde eura u obliku kredita s povoljnim kamatama.
