Trideset godina nakon rata, Bosna i Hercegovina ostaje duboko podijeljena. Nada se pridruživanju EU, ali kako će rastuće etničke napetosti i rizik od sukoba utjecati na taj proces, piše Centar za analizu europske politike (CEPA).
Diljem drevnog grada Sarajeva, pročelja zgrada stoje kao nijemi spomenici nemilosrdne opsade koja je nekoć zahvatila Bosnu i Hercegovinu. kapitela, a njihove su površine još uvijek urezane tragovima metaka i šrapnela, poput ožiljaka od rana koje ne zacjeljuju.
Duž popločanih ulica razasute su “Sarajevske ruže” — grimizni krateri koji pokazuju gdje su nekad padale minobacačke granate, ostavljajući za sobom mrlje crvene smole poput krvi zaleđene u vremenu.
Dva vječna sjećanja na rat
Oni su samo dva od vječnih gradskih podsjetnika na rat koji je od 1992. do 1995. iz temelja potresao Zapadni Balkan i Europu. Iako je život krenuo dalje, ovi svakodnevni zahtjevi djeluju kao podsjetnici da još uvijek postoji mogućnost uništenja i smrti, piše irska geopolitička novinarka Eanna Mackey.
Rat je završio nakon 100 000 mrtvih i jednog od najgorih nasilja viđenih u Europi od Drugog svjetskog rata. Na njegovo mjesto došao je krhki mir, ostavljajući Bosnu i Hercegovinu podijeljenu ne samo svojom etničkom podjelom između muslimanskih Bošnjaka, pravoslavnih Srba i katolika Hrvata, već i politički i funkcionalno.
Danas postoje dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine, koju dijele Bošnjaci i Hrvati, i Republika Srpska, većinski srpska autonomna republika. Mirovne snage pod vodstvom EU-a, EUFOR, nastavljaju pomagati.
Složena struktura upravljanja uspostavljena Daytonom i osmišljena da spriječi daljnje sukobe bila je plodno tlo za etničke podjele, vraćajući sjećanja na nagomilavanje rata. U isto su vrijeme politička stagnacija i korupcija postali endemski.
– Tenzije su danas jake kao što su bile kada smo ušli u 90-e, vratili su se politički vođeni narativi, mržnja, nepovjerenje među ljudima jer je retorika nekih političara vrlo agresivna – rekla je Leila Bičakčić, istražiteljica iz Sarajeva. novinar koji je suosnivač Centra za istraživačko novinarstvo, nezavisnog izvora vijesti osnovanog za borbu protiv dezinformacija. Također je radila za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESC).
Milorad Dodik, ultranacionalistički vođa RS-a, više je puta raspirivao te tenzije. Saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojemu je svojedobno dodijelio državno ordenje za “domoljubnu brigu i ljubav”, Dodik je od kraja rata obnašao razne političke dužnosti.
Dodik i otcjepljenje RS
On otvoreno raspravlja o mogućnosti odvajanja Republike Srpske od federacije kako bi se ponovno pridružila Velikoj Srbiji, urušavanju Daytona i potencijalnom ponovnom raspirivanju rata.
Dodikove veze s Rusijom značajno su pogoršale postojeće napetosti, osobito od izbijanja rata u Ukrajini 2022. Čelnik bosanskih Srba otvoreno je podržao Putinov stav i odbio se pridružiti zapadnim sankcijama protiv Moskve. Kao odgovor, Rusija je Dodiku pružila ogromnu financijsku potporu, a istovremeno je obučavala i teško naoružavala policijske snage RS.
Što je još više zabrinjavajuće, ruski plaćenici sada obučavaju paravojne postrojbe bosanskih Srba, a stručnjaci kažu da Moskva pokušava iskoristiti nestabilnost na Balkanu kako bi zadržala svoj utjecaj dok slabi NATO i EU.
Dodikova zapaljiva retorika i stalne prijetnje odcjepljenjem doveli su do brojnih američkih sankcija. Javno je negirao genocid u Srebrenici, u kojem su srpske snage ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Redovito je pokušavao potkopati državne institucije, a nedavno je odlučio proslaviti vrlo kontroverzni i zabranjeni Dan državnosti Srbije.
Dodik je krajem kolovoza u blizini Banje Luke javno izjavio da Bosna i Hercegovina ne predstavlja identitet naroda Republike Srpske. Tada je poručio da će se na sve prijetnje imovini ili pravima Republike Srpske odmah odgovoriti odlukom o samostalnosti.
Usred ovih rastućih napetosti, EUFOR-ove pojačane vojne vježbe tijekom rujna viđene su kao pokazivanje snage od strane EU i Zapada u njihovim naporima da osiguraju mir u regiji.
Narastajuća plima separatizma i nacionalizma u Republici Srpskoj ne događa se izolirano. Uživa snažnu potporu Beograda i Moskve zajedno s rastućim utjecajem Kine dok nastoje proširiti svoj utjecaj na Zapadnom Balkanu. Međunarodna zajednica osudila je Dodikove postupke, ali odlučne mjere suprotstavljanja njemu i njegovoj retorici još nisu poduzete.
Usred ove stalne nestabilnosti, izgledi za članstvo u EU-u vide se kao način za prevladavanje etničkih podjela. Međutim, pristupanje Bosne oslanja se na njezinu sposobnost da provede sveobuhvatne reforme u upravljanju, zakonu i državnim institucijama, a podijeljeni politički krajolik u zemlji, pogoršan Dodikovim postupcima, to čini teškim, ako ne i nemogućim.
Zapadni Balkan je veliki rizik
Bosna i Hercegovina je krajem 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU. Ali neodlučnost EU-a da nametne jače sankcije Republici Srpskoj ili da izvrši veći pritisak na Dodika dovela je do tvrdnji da blok nije u potpunosti predan integraciji Bosne.
– EU se pokušava ponašati kao da ih se ništa od ovih pitanja ne tiče. Moraju promijeniti pristup i poslati vrlo jasnu poruku jer Zapadni Balkan predstavlja ogroman sigurnosni rizik za Europu i s njim treba postupati vrlo oprezno – rekao je Bičakčić.
Dok se Bosna i Hercegovina približava 30 godina mira, ponovno se nalazi na kritičnoj raskrsnici. Put ka EU integraciji nudi nadu, ali je pun izazova. Odabir donesen u nadolazećim godinama odredit će hoće li on konačno prevladati etničke podjele koje ga dugo muče.
Ako ne, iste sile mržnje i podjela koje su potaknule jedno od najmračnijih poglavlja Europe mogle bi ponovno zavladati.
Inače, Europe's Edge je CEPA-in internetski časopis koji pokriva kritične teme vanjske politike diljem Europe i Sjeverne Amerike.
