Središnje izborno povjerenstvo BiH je u razdoblju prije početka predizborne kampanje izreklo kazne veće od 200.000 maraka za preuranjenu kampanju i zlouporabu javnih resursa, te plaćanje političke promidžbe. U suprotnom, predviđene su novčane kazne od 3.000 do 30.000 maraka. Problem je što dosadašnje kazne nisu odvratile stranke od kršenja zakona. Može li se to promijeniti, pitaju iz BHRT-a.
Društvene mreže za promicanje političkih narativa i programa postale su privlačne mnogim kandidatima na ovogodišnjim lokalnim izborima. Stoga su društvene mreže i internetske platforme bile pod budnim okom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Izrečeno je 59 sankcija, a 18 od 25 osporavanih sadržaja je također naloženo ministru unutarnjih poslova Federacije BiH Rami Isaku da ukloni svoju promotivnu kampanju, te je izrečena kazna. novčana kazna od 6.000 maraka.
– Od trenutka kada smo dobili obavijest da skidamo video, imali smo 8 dana da ga skinemo, skidali smo snimak, nije istina da nije skinut. Imali smo obvezu platiti kaznu. (snimak postoji na YouTube-u?) tako je, ali vi na YT-u imate opciju da skinete video i vratite ga, ne piše da izbrišete – rekao je ministar unutarnjih poslova FBiH Ramo Isak.
Oni nisu odvraćajuće prirode
Jasno je – kazne za političare nisu odvraćajuće i za njih su preniske. CIK BiH nikome nije izrekao maksimalnu kaznu od 30.000 maraka. Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH predviđeno je i brisanje imena kandidata s kandidacijske liste i poništenje ovjere političke stranke. I unatoč sankcijama, zakoni Bosne i Hercegovine se i dalje ne poštuju. I ovaj Isakov odgovor trebao bi biti jasna poruka nadležnima da moraju detaljno propisati sankcije, inače su besmislene.
– Ja mogu sve jer imam moć, jer imam fotelju, a ti nećeš moći, to je najgora poruka koja se može poslati. Dakle, u narednom periodu, dok se sve ovo ne završi, treba izmijeniti i dopuniti Izborni zakon BiH, možda predvidjeti i neke nove sankcije, jer i kod najstrože sankcije koja se odnosi na višestruke povratnike, ta vrsta primjenjuje se i sankcija – poništenje potvrde o sudjelovanju na izborima, jer vidimo da su mnogi rekli da im plaćanje kazni nije problem – kazao je predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”.
Male sankcije veliki su problem, smatraju u Koaliciji Pod lupom. Jer višestruki povratnici u kršenju izbornog zakona mogli bi, kažu, dobiti i do 12 puta veću kaznu. Sankcije ih moraju boljeti, kažu, kako bi prestali kršiti zakon. Iako je SIP BiH zaprimio više od 1.400 pritužbi, nevladin sektor ih uvažava jer nisu sankcionirali odgovorne, prije svega za zlouporabu javnih resursa.
– Mislim da vam je jasno zašto, kad već spominjem ovoliki broj primjedbi, imamo pravnu službu u kojoj trenutno sjedi 5 pravnika, tako da je to nedovoljno za obradu, a nastojimo sve postići u rokovima i moramo traži prioritete, ali ne mogu prihvatiti optužbe da CIK ne radi i da štiti bilo koga – rekla je predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.
Politička atmosfera
I je li u ovakvoj političkoj atmosferi realno očekivati nove, dodatne izmjene izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje bi značile mnogo oštrije kazne? Pogotovo jer same promjene ovise o volji i dogovoru političara.
– Pa mi smo bili djeca i nikad nismo birali štap koji najviše boli, nikada neće donijeti zakon koji će odsjeći granu na kojoj sjede i nikad neće donijeti zakon koji će ih poslati u zatvor, a to je Čudo da su ikada otvorili državni zatvor, jer neki će tamo završiti – kaže sociolog Vladimir Vasić.
I ako mnogim političarima kazne ne smetaju i ne žele pooštravati sankcije, trebali bi razmisliti o tome da su birači ti koji imaju moć sankcija – 6. listopada. Jer političku udobnost može poljuljati glas građana.
