Telegram grupe u Srbiji, poznate po neovlaštenom dijeljenju seksualnog sadržaja, našle su se na krivu osobu – studenticu Stašu Ivković, piše agencija France Presse.
Tražim intimne fotografije
Grupe su tražile njezine intimne fotografije i pokušavale doći do njezinih osobnih podataka, koje je saznala putem anonimne dojave 2021. godine.
Ivković, danas osnivačica beogradske organizacije Osažene, izjavila je za francusku agenciju AFP da su pronašli sve – njezinu adresu, imena roditelja i druge osobne podatke.
Student je razotkrio metode koje se koriste u dijeljenju, kupnji i traženju osvete i dječje pornografije
Uslijedile su svakodnevne poplave vulgarnih i uvredljivih poruka i komentara na njezinim profilima na društvenim mrežama.
Ta je epizoda pokrenula njezinu dugogodišnju borbu protiv mračnih kutova društvenih medija i aplikacija za razmjenu poruka u Srbiji, gdje članovi svakodnevno dijele osvetničku pornografiju, dječju pornografiju i druge ilegalne sadržaje.
Ivković i još dvije žene, članice Empowereda, uspjele su se infiltrirati u nekoliko takvih grupa na Telegramu, a potom su razotkrile metode dijeljenja, kupnje i traženja ilegalnog sadržaja.
Sadržaj dijele i članovi obitelji: “Sinovi šalju fotografije svojih majki i sestara na ocjenu.”
Objavili su svoja otkrića u izvješću u lipnju. Navodi se da se u takvim grupama u Srbiji dnevno podijeli oko 10.000 poruka, a najveća među njima ima 70.000 članova.
Ivković kaže da članovi često koriste šifre u potrazi za dječjom pornografijom. Također je uobičajeno da muški članovi obitelji, obično sinovi, šalju fotografije svojih majki i sestara grupama na procjenu, dijeljenje i druge svrhe, rekla je.
“Tamo se dijele i fotografije pod suknjama iz javnog prijevoza. Žene doslovno nigdje nisu sigurne”, rekla je za AFP.
U jednom od najgorih slučajeva snimka silovanja podijeljena je na Telegram grupi, a žrtva je za nju saznala tek nakon što se proširila mrežama. Video se ubrzo pojavio na pornografskim stranicama, ali je ubrzo uklonjen.
“Rast takvih grupa povezan je i s rodnim ulogama u obiteljima u kojima se žene smatraju vlasništvom muškaraca”
Srbijanska povjerenica za ravnopravnost spolova pripisuje rast takvih skupina duboko ukorijenjenim, tradicionalnim, patrijarhalnim stereotipima o rodnim ulogama u obiteljima i zajednicama u kojima se žene smatraju vlasništvom muškaraca.
Ova otkrića dolaze u trenutku kada je Telegram u centru pažnje nakon uhićenja njegovog osnivača Pavela Durova u Francuskoj prošlog mjeseca. Durov je optužen jer nije spriječio širenje ekstremističkog i ilegalnog sadržaja na popularnoj aplikaciji.
Telegram se predstavlja kao “neutralna” alternativa američkim platformama koje se kritiziraju zbog komercijalnog iskorištavanja osobnih podataka korisnika. Protivnici Telegrama tvrde da sadrži ekstremne seksualne sadržaje, dezinformacije i ilegalnu trgovinu drogom.
“Nedjelovanje vlade samo pogoršava problem”
Proliferacija ilegalnih aktivnosti na društvenim mrežama stalni je problem u Srbiji posljednjih godina, piše AFP. Vlasti su spore u borbi protiv ovih aktivnosti, pa je dosad ugašeno samo 13 grupa, navodi se u izvješću lokalnog istraživačkog medija.
Aktivisti poput Staše Ivković upozoravaju da nerad vlasti samo pogoršava problem.
Srbija nema zakone protiv neovlaštenog dijeljenja snimaka i distribucije pornografskog sadržaja
Za razliku od susjednih Crne Gore i Hrvatske, Srbija nema zakone protiv neovlaštenog dijeljenja snimaka i distribucije pornografskog sadržaja, uključujući osvetničku pornografiju.
Pravna stručnjakinja Jelena Drndarski izjavila je za francusku agenciju da se oni koji posjeduju fotografiju djeteta kazneno gone, ali da žrtve osvetničke pornografije moraju same pokrenuti postupak protiv počinitelja koje je teško locirati zbog korištenja anonimnih profila na platformama poput Telegrama.
Od početka 2011. do travnja 2024. 717 osoba optuženo je za dječju pornografiju i iskorištavanje maloljetnika, no samo 408 je osuđeno, a većina je dobila novčane ili uvjetne kazne.
Deseci tisuća ljudi potpisali su peticiju za strože zakone protiv dijeljenja ilegalnog sadržaja
Beogradski autonomni ženski centar (AŽC) pozvao je na strože zakone protiv dijeljenja ilegalnog sadržaja, a njegovu peticiju potpisali su deseci tisuća ljudi.
“Žrtvama će i uz nove zakone život biti težak. Te fotografije i videi zauvijek ostaju na internetu, a žrtve žive u strahu da će ih netko prepoznati, čime će se ponoviti krug nasilja”, upozorava Vanja Macanović. iz AŽC-a.
