Anksioznost u našem svakodnevnom životu toliko je normalizirana da je često teško prepoznati da je to ono što osjećate.
No važno je prepoznati osjećaj kako biste njime mogli upravljati zdravim strategijama, piše portal 24sata.hr.
PREMIŠLJAŠ O SVEMU
Jeste li ikada vrtjeli razgovor u svojoj glavi milijun puta, izdvajajući svaku riječ koju ste izgovorili? Pretjerano razmišljanje je obilježje tjeskobe. To nije samo navika; to je vaš um koji se pokušava pripremiti za svaki mogući ishod, čak i ako je vrlo malo vjerojatan. To može dovesti do ciklusa stalne brige, što otežava uživanje u sadašnjem trenutku. Sljedeći put kada se nađete u spirali, isprobajte tehnike uzemljenja kao što je fokusiranje na dah ili imenovanje pet stvari koje možete vidjeti oko sebe.
STALNO PROVJERAVATE MOBITEL
Ako svakih nekoliko minuta provjeravate telefon, čak i kada nema nikakvih obavijesti, to bi moglo biti više nego neugodno. Ovo ponašanje često proizlazi iz tjeskobnih misli o propuštanju nečeg važnog ili potrebe za stalnim uvjeravanjem. Dopaminski udar kada vidite novu poruku ili lajk može privremeno smiriti osjećaj tjeskobe, ali to je privremeno rješenje. Postavljanje određenog vremena za provjeru vašeg telefona i njegovo držanje izvan dohvata tijekom obroka ili prije spavanja može pomoći prekinuti ovaj krug.
UVIJEK NEŠTO ODGAĐAŠ
Odgađate li zadatke do posljednjeg trenutka, čak i kada znate da vam to uzrokuje stres? Odgađanje nije samo lijenost, već i način izbjegavanja aktivnosti koje izazivaju tjeskobu. Zadatak bi se mogao činiti neodoljivim ili biste se mogli bojati neuspjeha, pa je odgađanje sigurnije. Ali to može dovesti do začaranog kruga povećane tjeskobe kako se približavaju rokovi. Pokušajte rastaviti zadatke na manje korake koje možete savladati i nagradite se za dovršavanje svakog od njih. To može zadatak učiniti manje zastrašujućim i smanjiti odugovlačenje.
LOŠE SPAVAŠ
Bacanje, brojanje ovaca do sitnih sati? Anksioznost se često manifestira kao nesanica. Misli o događajima dana ili brige o sutrašnjici mogu vas držati budnima. Dobra rutina odlaska na spavanje može vam pomoći da smirite svoj um. Pokušajte isključiti ekrane sat vremena prije spavanja, vježbajte vježbe dubokog disanja ili zapišite svoje misli u dnevnik kako biste razbistrili um. Stvaranje u okruženju koje smiruje također može napraviti veliku razliku.
SAMO SE ČINI TEŠKO
Čini li vam se pomisao na pranje suđa ili odgovaranje na e-poštu poput penjanja na Mount Everest? Anksioznost čak i najjednostavnije zadatke može učiniti nevjerojatno zastrašujućim. To se događa jer je vaš mozak već preopterećen brigama, zbog čega vam je teško usredotočiti se na rutinske aktivnosti. Izrada popisa obaveza i određivanje prioriteta zadataka može pomoći. Ponekad je samo započeti najteži dio. Raščlanjivanje zadataka na manje dijelove kojima je lakše upravljati može učiniti da se čine manje napornim.
IZBJEGAVATE DRUŽENJE
Otkazivanje planova ili izbjegavanje društvenih okupljanja jer se osjećate nervozno ili nelagodno klasičan je znak tjeskobe. Socijalna anksioznost može vas učiniti pretjerano samosvjesnim i zabrinutim da ćete biti osuđivani. Terapija izloženosti, gdje se postupno izlažete društvenim situacijama, može pomoći u smanjenju tjeskobe tijekom vremena. Počnite s malim, manje zastrašujućim okupljanjima i napredujte.
NAPETOST U RAMENU
Jeste li ikada primijetili da su vam ramena praktički zalijepljena za uši? Anksioznost se često manifestira fizički, što dovodi do napetosti mišića, glavobolje ili čak boli u čeljusti od stiskanja. Ovo je reakcija vašeg tijela na akciju borbe ili bijega, koja vas priprema da odgovorite na uočenu prijetnju. Redovita tjelovježba, istezanje i svjesnost poput joge ili meditacije mogu pomoći u otpuštanju ove nakupljene napetosti i smanjiti fizički pritisak tjeskobe na vaše tijelo.
SVI VAM IDE NA ŽIVCE
Zapamtite, u redu je ponekad se osjećati tjeskobno. To je način na koji vam vaše tijelo govori da usporite i brinete se za sebe. Sljedeći put kada se uhvatite da radite jednu od ovih stvari, dajte si malo milosti i duboko udahnite. Osjećate se kao da vam svi i sve ide na živce? Tjeskoba vas može učiniti razdražljivijima i sklonima pucanju na najmanju provokaciju. To se događa jer je vaš živčani sustav u stanju pripravnosti, što otežava upravljanje stresom i frustracijom. Identificiranje okidača i prakticiranje tehnika upravljanja stresom može pomoći. Uzimanje redovitih pauza, vježbanje dubokog disanja i obavljanje aktivnosti u kojima uživate također mogu napraviti veliku razliku.
