Nakon posljednjih obračuna s migrantima koji su rezultirali ubojstvima u Bihaću i sarajevskom naselju Stup, ponovno je aktualizirano sigurnosno pitanje migracija, koliko migranata ima u našoj zemlji i kako teče proces readmisije.
O tim smo temama razgovarali s ravnateljem Službe za poslove sa strancima Žarkom Laketom. Kazao je da se u četiri privremena prihvatna centra smještena u KS i USK nalaze 1.693 migranata, od čega je 1.168 migranata u KS. Također, tijekom ove godine u četiri kampa registrirano je oko 18.000 migranata.
– Migracije nisu stale, “balkanska ruta” je i dalje aktivna. U posljednje vrijeme problem u segmentu migracija je sigurnost koja je aktuelna, a to pokazuju i posljednja dešavanja u KS. Migranti koji dolaze iz različitih zemalja, poput Afganistana, Sirije, Maroka i drugih, očito nemaju dobre odnose i među njima dolazi do određenih nesuglasica, sukoba, a dešavaju se i ubistva – pojašnjava Laketa za “Puls”.
Kriminalne skupine
Dodaje kako ga zabrinjava pojava pojedinih kriminalnih skupina među migrantima, a najčešće je riječ o državljanima Afganistana.
– Nažalost, i to su postale naoružane skupine, koje su se naoružavale na razne načine. Zbog aktivnosti Srbije prema Mađarskoj i određenih operacija povukli su se iz Srbije, a dio se povukao u Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o tome da se bave ilegalnim prebacivanjem migranata preko granica sve do Europske unije. To je postao unosan posao, a čim se radi o unosnom biznisu i velikom novcu, dolazi do sukoba između ovih grupa, kao i događaja poput zvorničkog (utapanje migranata) i sarajevskog. kao i u USK – ističe Laketa za “Puls”.
Naglašava da je to veliki problem, ali da Agencija, kao i druge državne i entitetske institucije, imaju te podatke i postupaju u skladu sa zakonom.
– Najveći problem za institucije je što ne znaju pravi identitet tih osoba. Kada dođu u BiH, izraze želju za azilom pod imenom i prezimenom koje prijave, mi ih kao takve evidentiramo i onda imaju 15 dana od trenutka kada su izrazili želju za azilom kada su slobodni, s obzirom da kampovi su poluotvorenog tipa, slobodno se kreću Bosnom i Hercegovinom. U tih 15 dana moraju podnijeti zahtjev za azil, a onda nakon toga ili napuste BiH ili tu ostanu duže vrijeme – kaže Laketa.
Ističe da su uspjeli identificirati osumnjičene za ubistvo migranta u Sarajevu te su informaciju proslijedili MUP-u KS. Riječ je o državljanima Afganistana, a jedan je identificiran još 2023. godine u kampu Lipa.
– Mislim da je ovo postala ozbiljna sigurnosna prijetnja i da EU mora učiniti nešto kako bi pomogla zemljama koje su na migracijskoj ruti, kako bi se to spriječilo. Moramo, kao i susjedne zemlje, pokušati kontrolirati granicu, odnosno pratiti da ne uđu u BiH i krenu dalje – rekao je Laketa.
Kaže da je BiH čak najuspješnija po pitanju procedure readmisije, odnosno vraćanja migranata u njihove zemlje.
– Istina je da je taj broj bolji od regije, ali u odnosu na broj migranata potpuno je zanemariv. Problem je što zemlje iz kojih dolaze, posebice Afganistan, ne žele surađivati po tom pitanju. Drugi problem je što kada uđe u proceduru readmisije, njegova država mu ne jamči sigurnost nakon povratka. To je teško realizirati. Ako počine teško krivično djelo, moraju odslužiti kaznu, vratiti se u svoju zemlju uz suglasnost dviju država – kaže Laketa za “Puls”.
Pojašnjava da migranti ne žele ostati u Bosni i Hercegovini, već da se ona tretira samo kao tranzitna zemlja, već je to cilj EU. Pojašnjava da EU također ima problema s povratkom u zemlje porijekla, dok je BiH jedina zemlja u regiji koja ima potpisan sporazum o readmisiji s Pakistanom.
Najbolja komunikacija
– Sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom imamo potpisane sporazume o readmisiji, s Hrvatskom imamo najbolju komunikaciju i odnos po tom pitanju, sa Srbijom i Crnom Gorom se poboljšao u odnosu na razdoblje prije nego što sam ja postao direktor, to su poboljšanja i do 500 posto , ali kad prije toga imate broj nula, to ne znači ništa – kaže Laketa.
Govoreći o incidentu u Zvorniku kada se utopilo nekoliko migranata, koji su iz Srbije pokušali preći Drinu i ući u BiH, pojašnjava da je i tada trebalo reagirati na način da se svi oni koji nisu potencijalni svjedoci u istrazi ne bi složili. moraju se vratiti u zemlju iz koje su došli, a to je u ovom slučaju Srbija.
– Kad se svi naviknu da to pravilno primjenjuju, onda će to vidjeti i migranti, jer sve što se događa brzo se širi među njima, što treba raditi, kamo se kretati. Kada saznaju da se sve to provodi, da ih vraćamo s granica, onda će se sve to smanjiti u značajnoj mjeri. Bez toga mislim da bilo kakvi odgovori u regionu nisu adekvatni, niti je odgovor EU adekvatan po pitanju migracija – zaključio je Laketa za “Puls”.
