Proizvodnja električne energije u termoelektranama u Bosni i Hercegovini postaje sve skuplja. Vlasti oklijevaju s mjerama energetske tranzicije, kako bi se stara postrojenja zamijenila obnovljivim izvorima energije. Istovremeno se u Europi ubrzano gase elektrane na ugljen, navodi BHRT.
Tržišni uvjeti procjenjuju elektrane na ugljen i ranije nego što je planirano. Njihovi vlasnici u Europi opterećeni su konkurentnošću proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, plaćanjem štetnih emisija i ispunjavanjem ekoloških uvjeta.
Prethodnog mjeseca Danska je zatvorila svoju posljednju termoelektranu. Isto ovog mjeseca planira i Velika Britanija. Slovačka je to učinila u ožujku. Slovenija i Bugarska intervencijom države sprječavaju bankrot posljednjih termoelektrana na ugljen, no njihova je likvidacija izvjesna prije nego što je planirano.
Naše termoelektrane su u problemima i prije uvođenja famoznog CBAM poreza.
– Termoelektrane su postale neučinkovite. Nemamo dovoljno ugljena, pogotovo kvalitetnog, a proizvodnja je preskupa. Tako da u biti moramo tražiti alternativu struji iz termoelektrana – rekao je ekonomist Zoran Pavlović.
O planovima za odustajanje od ugljena nema ozbiljnog dijaloga, upozoravaju stručnjaci, iako termoelektrane proizvode našu najskuplju struju i najviše zagađuju okoliš. Svjesni sve težih uvjeta poslovanja, nadležni i dalje smatraju da je energija ugljena srednjoročno nezamjenjiva. Oslanjajući se, između redaka, na odgodu primjene poreza na štetne emisije.
– Ako se kontroverzni europski sustav oporezivanja CO2 primijeni 2026. godine, to će biti značajan udarac za ove sektore, ali i za cjelokupno stanovništvo i gospodarstvo. Jasno je da će to značajno utjecati na konkurentnost cijena iz termoelektrana i ostalih proizvoda. Ali pitanje je imamo li u ovom trenutku alternativu? Sa tehničke strane – teško” – kažu u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.
Analizirajući ukupne troškove proizvodnje električne energije iz različitih izvora, Udruga za održivu energetsku tranziciju “RESET” došla je do podataka da je cijena MWh u termoelektranama između 50 i 100 eura, dok je maksimalna iz obnovljivih izvora 60 eura. Onemogućen je, tvrde, najlakši put tranzicije, prepuštanje proizvodnje električne energije građanima i gospodarstvu.
– Nažalost, taj dio procesa je gotovo zaustavljen, odnosno nema nikoga tko u tome ne postavlja prepreke. Imamo usvojene zakone, ali su podzakonski akti jako loši ili ih nemamo. Elektroprivrede su tome postavile prepreke i taj proces je usporen – rekao je Damir Miljević iz Udruge za održivu energetsku tranziciju “RESET”.
Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu kaže:
– Ono na što se naše vlasti trebaju obvezati zajedno s elektroprivredama je da napravimo konkretan plan i da prestanemo skrivati informacije da svi znamo da uvozimo energiju zadnjih nekoliko mjeseci, da nam nedostaje ugljena, da zakoni a podzakonski propisi nam onemogućuju postavljanje solarnih panela na krovove kuća.
Planovi državnih elektroprivreda da budu nositelji tranzicije su pogrešni, smatraju stručnjaci poučeni iskustvima drugih zemalja. Prema njihovom mišljenju, elektroprivrede bi trebale napustiti proizvodnju i baviti se uslugama uravnoteženja, skladištenja i agregacije električne energije.
