Misteriozni virus koji je nekoć bio ograničen na područje Amazone doživio je genetske promjene te se u opasnijoj verziji počeo širiti Amerikom. Sve donedavno, oropouche virus koji prenose komarci bio je relativno nepoznata bolest uglavnom ograničena na sliv Amazone u Južnoj Americi. No od kraja 2023. ova se infekcija počela širiti izvan uobičajenog raspona.
Od 1. kolovoza ove godine zabilježeno je više od 8000 slučajeva takozvane ljenjivke, s dva smrtna slučaja u Brazilu. Većina izbijanja dogodila se u Južnoj Americi, no infekcije su se također dogodile u Sjedinjenim Državama i Europi.
Prvi slučajevi u Europi
Zbog naglog porasta slučajeva američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izdao je zdravstveno upozorenje liječnicima u SAD-u. Prvi slučajevi virusa u Europi otkriveni su u lipnju i srpnju ove godine kod putnika koji su se zarazili tijekom boravka u Brazilu i na Kubi, navodi se. BBC.
Panamerička zdravstvena organizacija izdala je epidemiološku uzbunu zbog oropouche virusa i podigla razinu rizika za javno zdravlje na “visoko”. “Iako je bolest do sada imala blage simptome, potreban je pojačani nadzor zbog zemljopisnog širenja prijenosa i pojave težih slučajeva”, stoji u priopćenju agencije.
Što je oropouche virus?
Oropouche je virus endemičan za amazonsko područje Južne Amerike, a širi se ubodima insekata. Najčešće ga šire male mušice Culicoides paraensis kojih ima u izobilju na velikom području Amerike. Ali također ga mogu prenijeti komarci Culex quinquefasciatus i Ochlerotatus serratus, koji se nalaze u tropskim i suptropskim područjima.
Do sada nije zabilježen izravan prijenos s čovjeka na čovjeka. Jednom kada uđe u krvotok, virus se može brzo proširiti cijelim tijelom. Čini se da se akumulira posebno u mozgu i jetri. Ime je dobio po selu u kojem je zabilježen prvi slučaj. Naime, 1955. godine vlasti su prvi put izolirale ovaj virus iz krvi bolesnog šumskog radnika u naselju Vega de Oropouche u Trinidadu i Tobagu.
Do sada je zabilježeno oko 500.000 slučajeva zaraze, no stvarna brojka je vjerojatno veća jer su simptomi vrlo slični drugim bolestima koje uzrokuju povišenu temperaturu. U kasnim 1980-ima zaraze su se počele pojavljivati u Panami, Peruu i Ekvadoru, a od 2000. u Boliviji, Kolumbiji, Ekvadoru i Francuskoj Gvajani.
Znanstvenici su nedavno otkrili da je došlo do promjene u genetskom kodu virusa
Nakon nedavne analize virusa, znanstvenici su otkrili da je došlo do promjene u njegovom genetskom kodu, zbog čega se on učinkovitije razmnožava u zaraženim stanicama. To znači da potencijalno može uzrokovati teže simptome i lakše se širi ubodima komaraca.
Ranije ove godine u Brazilu su dvije mlade i inače zdrave žene umrle nakon što su bile zaražene. Vlasti istražuju treću smrt koja uključuje sredovječnog muškarca. Zabilježeno je i nekoliko slučajeva infekcija kod trudnica koje su rezultirale smrću nerođenog djeteta ili problemima u razvoju bebinog mozga.
Simptomi infekcije
Virus uzrokuje simptome slične gripi – visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, mučninu i povraćanje. U teškim slučajevima može izazvati meningitis.
Prema CDC-u, simptomi obično počinju tri do deset dana nakon ugriza i traju tri do šest dana. Mogu se ponovno pojaviti nekoliko dana ili tjedana nakon oporavka. Nije jasno što uzrokuje te recidive, možda se radi o istoj infekciji ili su se pacijenti ponovno zarazili.
Bolest je poznata i kao “ljenjivac groznica” jer je prvi put otkrivena kod drekavaca, a 1960. godine izolirana je kod ljenivaca u Brazilu. Još nije poznato koja je divlja životinja glavni domaćin virusa. Trenutno ne postoje specifični tretmani za ovu bolest, pa zdravstvene organizacije naglašavaju potrebu za razvojem cjepiva.
