Komparativna dokumentarna izložba “Azbuka i povijest/ Slovo po slovo: Tragovi bosanske pismenosti” otvorena je u Sarajevu u Galeriji Preporod povodom 1160. godišnjice početka slavenske pismenosti, odnosno 835. godišnjice Povelje bana Kulina i Dan bosanskohercegovačke pismenosti.
Organizatori su Veleposlanstvo Republike Bugarske u Bosni i Hercegovini i Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”.
Predsjednik “Revivala” Sanjin Kodrić i bugarski veleposlanik u BiH Valeri Ivanov Yotov su prilikom otvorenja istaknuli značaj izložbe, a organizaciju ovog zahtjevnog događaja pozdravili su i predstavnici Kabineta predsjedatelja Predsjedništva BiH. Denis Bećirović, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Grad Sarajevo, Općina Stari Grad i druge institucije.
Dan bosanske pismenosti obilježava se 29. augusta, na dan kada je 1189. godine izdata Povelja bana Kulina, najstariji bosanskohercegovački državni i diplomatski dokument i temeljno važan spomenik pismenosti na bosanskom jeziku. Dan bosanske pismenosti ustanovila je Bosanskohercegovačka kulturna zajednica „Preporod“ 2019. godine kao datum kojim se promovira pismenost na bosanskom jeziku i bosanskom jeziku, a povodom 830. godišnjice Povelje bana Kulina. Od tada se obilježava svake godine.
Izložba ‘Abeceda i povijest’ dokumentarni je prikaz uloge pisma u kulturnoj povijesti slavenskih naroda i pisma kao temelja povijesnog pamćenja čovječanstva. Prati nastanak i razvoj slavenske pismenosti počevši od misije slavenskih prosvjetitelja Ćirila i Metoda, koji su utemeljili prvo slavensko pismo – glagoljicu, čime je započeo proces opismenjavanja slavenskih naroda 863. godine.
Izložba prikazuje etape razvoja dvaju slavenskih pisama – prvo glagoljice, a zatim ćirilice, te njihove mijene kao pisma, s idejom da se razotkriju društveno-političke i kulturno-povijesne činjenice koje su ih uzrokovale.
Za izložbu je korištena građa uglavnom iz Arhiva Centra za slavensko-bizantske studije “Ivan Dujčev” iz Bugarske, kao i iz velikog broja bugarskih i inozemnih knjižnih repozitorija, a mnogi od primjeraka predstavljeni su za prvu vrijeme.
Izložba je zajednički projekt Državnog zavoda za kulturu pri Ministarstvu vanjskih poslova, Centra za slavensko-bizantske studije „Ivan Dujčev“ pri Ustanovi „Sv. Kliment Ohridski“ i Fondacija „Elena i Ivan Dujčev“. Autori izložbe su Aksinija Durova i Vasja Velinova, konzultant Kazimir Popkonstantinov.
Izložba ‘Slovo na slovo: Tragovi bosanske pismenosti’ dokumentarna je izložba o historiji pismenosti na bosanskom jeziku od srednjeg vijeka do modernog doba, zaključno s početkom austrougarskog perioda.
Izložba pokazuje duboke povijesne korijene i dugu tradiciju bosanskog jezika, ali i pismenosti na bosanskom jeziku, čiji se počeci javljaju upravo u dalekom srednjem vijeku na temeljima ćirilometodijske misije i općeslavenske pismenosti, dok njegov se razvoj odvija kroz sljedeća stoljeća. Cijelo to vrijeme, i zbog različitih povijesnih okolnosti, tradicija bosanske pismenosti se usložnjavala; posljedica toga je mnoštvo pisama bosanskog jezika, među kojima je u prvom redu glagoljica i njene razne varijante, od kojih je za Bosnu karakteristična polupremazana glagoljica, zatim posebna varijanta stare ćirilice, takozvani Zapadna ćirilica bosančice, zatim bosančica i arapskica, zatim razne starije varijante ćirilice i latinice, kao i, na kraju, moderna ćirilica i moderna latinica, odnosno ćirilica i latinica kakve ih danas poznajemo i koristimo.
Izložba je realizirana u Institutu za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, a autori su Erma Ramić-Kunić, Alen Kalajdžija i Sanjin Kodrić.
