Nova akademska godina je pred vratima i mnogi studenti traže smještaj. Ipak, veći broj njih “krov nad glavom” će dobiti u nekom od studentskih centara i domova, no ti su kapaciteti prilično ograničeni i mnogi su prisiljeni tražiti stan “u najam”.
Što jeftinije
Tako su društvene mreže preplavljene oglasima u kojima studenti traže smještaj, a pritom pokušavaju proći što jeftinije. Osim što žele biti što bliže fakultetima na kojima studiraju i koje su upisali, djevojke i mladići nerijetko određuju visinu stanarine koju su spremni platiti.
– Tražim manji stan, za studenticu, do 400 KM plus režije, po mogućnosti sa klimom. Tražim manji stan u blizini Medicinskog fakulteta u Sarajevu do 400 KM – stoji u nekim oglasima. Gotovo svima je zajedničko da iznos za kiriju ne prelazi cifru od 450 KM.
S druge strane, iznajmljivači traže znatno veće iznose. Primjera radi, garsonjera na Otoci u Sarajevu od 34 kvadrata nudi se po cijeni od 550 KM plus režije, kao i stan na Stupu od 30 kvadrata.
Cijene najma su slične u Mostaru i Banjoj Luci pa mnogi mladi traže cimere kako bi podijelili troškove stanarine i režija.
Spaho Ljajić, vlasnik agencije za nekretnine, potvrdio nam je da je u posljednje vrijeme povećana potražnja za iznajmljivanjem stanova.
– Najveća potražnja u Sarajevu je od Otoke pa nadalje, uključujući i Stup. Stanove uglavnom traže dva ili tri studenta zajedno jer su stanarine znatno porasle. Obična garsonjera ne može se iznajmiti ispod 350-400 maraka, a na nekim lokacijama te cijene su i više – rekao nam je Ljajić.
Još uvijek raste
Smatra da će, ako se nastavi trend “stan na dan” i ako ne bude značajnije izgradnje, cijene najma i dalje rasti.
– Računica je tu jednostavna. Ako se iznajmljuje “stan na dan” po cijeni od 100 KM dnevno, to je 3.000 KM mjesečno. Logično je da je to isplativije od iznajmljivanja stana po cijeni od 600 KM mjesečno – kazao nam je Ljajić.
Prazni stanovi
– Činjenica je da velik broj stanova u vlasništvu tvrtki, općina i slično zjapi prazan. Sada se u Sarajevu priča o porezu na prazne stanove. Činjenica je da takve stanove imaju mnogi privatnici, ali imaju ih i općine i poduzeća, od kojih značajan broj nije useljiv. Pa neka se oni prvo srede – rekla je Lja
