Specijalno državno tužiteljstvo (SDT) još uvijek istražuje navode da je u jamu Kotor, u nikšićkom selu Kuline, bačeno 300 tijela ubijenih u razdoblju od 1942. do 1943. godine na području općine Nikšić od strane komunističkog režima.
SDT je preuzeo vođenje te istrage nakon što je na čelo tog tužiteljstva došao Vladimir Novović i tri godine nakon što je bivši glavni specijalni tužitelj Milivoje Katnić isti predmet vratio Višem državnom tužiteljstvu.
Iako tužiteljstvo nikada nije objasnilo zašto je SDT prije dvije godine prihvatilo nadležnost u slučaju skrivene grobnice, iako je ranije, dok je Katnić bio na čelu tog tužiteljstva, nadležnost odbijena i predmet vraćen Višem državnom tužiteljstvu na postupanje , objasnili su s kakvim su se izazovima susreli u toj istrazi i tijekom prikupljanja podataka važnih za donošenje odluka, javljaju Vijesti.
– Ključni izazovi sa kojima se Specijalno državno tužiteljstvo susreće u svom radu su upravo vezani za nepristupačnost terena i mjesta istrage, dubinu jame, neosigurane uvjete za provođenje takve akcije, koja se mora provesti. uz nazočnost predstavnika više službi, koji će osigurati nesmetano i sigurno poduzimanje akcije i izuzimanje dokaznog materijala s mjesta događaja.
Također, jedna od poteškoća ogleda se u činjenici da je, zbog velikog proteka vremena od događaja iz kojeg se sumnja da potječu pronađene kosti, vrlo mali broj svjedoka koji imaju neposredna saznanja i podatke vezane za kritični događaj.
Ovo se navodi u knjizi “Skrivene grobnice: službeni tabu”, koju su prije nekoliko dana objavili Savjet za građansku kontrolu rada policije i Udruženje pravnika Crne Gore, a koja govori o odnosu prema skrivenim mjestima stradanja u političkom životu. nasilja iz prošlosti.
Autori knjige su Aleksandar Saša Zeković, Zorana Baćović i Zoran Čelebić, a njihova studija rezultat je višegodišnjeg istraživanja. Recenzenti su bivši sudac, saborski zastupnik i pravnik u mirovini Miodrag Živković, profesor povijesti i ravnatelj Škole za srednje i više strukovno obrazovanje “Sergije Stanić” u Podgorici, Miomir Đurišić, redovni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta. , Sveučilište u Splitu, prof. dr. Aleksandar Jakir i akademik prof. dr. Husnija Kamberović, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu.
U knjizi navode da su, nakon što je SDT preuzelo istragu, u lipnju 2022. godine, pripadnici Antiterorističke jedinice po nalogu tog tužiteljstva snimili specijaliziranim kamerama unutrašnjost jame u mjestu Kuline. kako bi se ispitala mogućnost silaska u jamu i poduzele daljnje policijsko-tužiteljske radnje.
– Prema preliminarnim rezultatima akcije snimanja koju su proveli policijski službenici PTJ, objavljeno je da se prva ‘soba’ u kojoj se nalazi velika količina ljudskih ostataka – kostiju nalazi na dubini između 35 i 36 metara i to proteže horizontalno, pa nije bilo moguće daljnje snimanje i fotografiranje vršiti opremom za snimanje koja je u to vrijeme bila u posjedu pripadnika PTJ. Fotografije i snimci napravljeni ovom prilikom su u posjedu policijskih službenika PTJ”, navode autori odgovora koji im je dostavljen.
Navode, međutim, da kotorska jama nije adekvatno osigurana te da im je novinarka Biljana Brašnjo, nakon čijih je tekstova pokrenuta istraga, rekla da lokacija nije obilježena te da ima saznanja da je na spornoj jami boravilo nekoliko nepoznatih osoba. mjesto u nekoliko navrata:
– Što bi, prema našem tumačenju, moglo podrazumijevati (uključivati) uništavanje ili prikrivanje dokaza – zaključuju autori.
Pozvali su Vrhovnog državnog tužitelja Milorada Markovića da razmotri mogućnost da postupajućim državnim tužiteljima da, da određene upute, instrukcije kako bi policijskim službenicima konačno naložili adekvatnu zaštitu lokacije:
– Kao i ostvariti kvalitetnu komunikaciju s potomcima i rodbinom osoba koje su u tom razdoblju nestale, a za koje postoji pretpostavka, sumnja, da su ubijene, pa čak i bačene u jamu. Kako nije bilo blagovremenog odgovora, Vijeće je uputilo odgovarajuću uzbunu i ukazalo Vrhovnom državnom tužiocu Crne Gore da su posmrtni ostaci apsolutni dokaz smrti i kao takvi za rodbinu, potomke i javnost u cjelini od značaja za sva daljnja obilježavanja. aktivnosti – stoji u knjizi.
Mrtvi imaju pravo na počinak u miru
Autori studije navode da knjiga promiče i zagovara humanistički odnos prema civilnim, nevinim, žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća u Crnoj Gori, pritom ukazujući na iskustva Slovenije, još u vrijeme socijalizma, i Hrvatske, nakon prihvaćanja demokracije.
– Detaljno su prezentirane i analizirane aktivnosti policije i tužiteljstva u vezi s navodnim postojanjem skrivene grobnice iz Drugog svjetskog rata u Nikšiću. Osim uglavnom površnih priča o tzv lijeva skretanja (greške), u socijalizmu se šutjelo o skrivenim i neobilježenim grobovima.
Zbog ograničenih političkih i građanskih prava bilo je nemoguće poduzimati konkretnije aktivnosti i inicijative u čak i mekom totalitarnom sustavu. Te žrtve još uvijek nisu službeno prepoznate. Javnosti je ponuđeno sagledavanje ove problematike kroz novu perspektivu koja koherentno uključuje i druge, srodne činjenice i podatke u cilju boljeg razumijevanja ovog dijela crnogorske prošlosti i ukupnog konteksta – kazali su za Vijesti iz Vijeća.
Također objašnjavaju da im je namjera osloboditi čitatelje ideoloških napetosti.
– Rezultati pokazuju da Crna Gora nije spremna institucionalno se nositi s kršenjem ljudskih prava u tom razdoblju vlastite povijesti. Sustavna neadekvatnost i uočene slabosti ukazuju da je nužan novi pristup koji, nadalje, ne ostaje nužno isključivo u okvirima tužiteljskih i policijskih okolnosti.
Treba pogledati iskustva drugih zemalja i međunarodnih organizacija kako bi se ovo pitanje, umjesto kao kaznenopravno, tretiralo kao administrativno zbog očitih ograničenja i izazova. Time bi se ubrzalo istraživanje arhivske građe o ratu i poraću, postupci ekshumacije i pravilnog ukopa posmrtnih ostataka. Odgovornost i praktično postupanje države u pogledu ljudskih prava ne prestaje, čak ni kada nije moguće, iz objektivnih razloga, te postojanja brojnih prepreka, istražne radnje dovršiti. Svi mrtvi imaju pravo na počinak u miru.
Taj je narativ nepodijeljeno prisutan u demokratskom svijetu. Iako se objavljivanjem ovog djela poziva na bitno zdravije i humanije političke prilike i odnose u Crnoj Gori, ono se zalaže za racionalizaciju odnosa prema mrtvima uz odlučno suprotstavljanje stvaranju supstitutskog revizionističkog narativa – navode autori.
Zeković, Baćović i Čelebić ističu da je namjera njihovog rada da u nekoliko pravaca pokušaju usmjeriti moguću raspravu o ljudskim pravima u crnogorskoj prošlosti.
– Rasprava na zdravoj osnovi, tj. činjenicama sprječava revizionističke narative i namjere koje su, ne treba skrivati, u punom jeku.
Surađivali su i s MCP-om
Tokom rada na slučaju skrivene grobnice iz Drugog svjetskog rata na području opštine Nikšić, Savjet za građansku kontrolu rada policije imao je blisku komunikaciju sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, pa je značajna pažnja posvećena u knjizi je također posvećena tom odnosu.
Autori ističu da je proces suočavanja s prošlošću uspješniji kada su uključene i podržane i vjerske zajednice i vjerski autoriteti.
Autori su se osvrnuli i na dio komemorativne prakse Pravoslavne crkve te je usporedili s iskustvom Katoličke crkve u Italiji i Njemačkoj, prenose. Vijesti.
