Vlada FBiH bi u idućih 40 dana u parlamentarnu proceduru trebala uputiti set fiskalnih zakona koji bi trebali rasteretiti privredu i osigurati bolji standard radnika.
Samo obećanje
Obećao je to federalni ministar financija Toni Kraljević, koji je početkom kolovoza najavio da će ovi zakoni biti proslijeđeni u Parlament FBiH tijekom ovog kalendarskog ljeta.
Ljeto traje do 23. rujna, a u Udruzi poslodavaca FBiH još nisu upoznati s detaljima zakonskih rješenja koja su u Vladi FBiH pripremana, najavljivana i odgađana više od godinu dana.
– Osim nekih neformalnih informacija kako bi ti zakoni trebali izgledati od te neke radne skupine koja je bila prije godinu ili godinu i pol, službeno nemamo ništa. Ne znamo kako će to izgledati, pa ne možemo ni komentirati – kaže predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
Iako je riječ o kratkoročnoj mjeri, predstavnici poslodavaca pozdravljaju odluku kojom je u međuvremenu produžena mogućnost isplate pomoći radnicima, što nije beznačajno.
Povećanje plaće
Smailbegović smatra preambicioznim očekivanja da se ukupni fiskalni i parafiskalni nameti privredi prepolove.
– Podsjetit ću na naš prijedlog od prije dvije godine za neoporezivo povećanje plaća u iznosu od 400 KM, ali smo to planirali samo za zaposlene u realnom sektoru. Javni sektor je “iz lijevog u desni džep”. Mislim da treba pronaći način da se dodatno rastereti realni sektor kako bi se povećala konkurentnost. Gubimo ga, vidite da je izvoz pao gotovo devet posto. To je ogromno, pogotovo što se radi o granama koje su najpotrebnije – metalnoj, drvnoj, industriji namještaja… – ističe Smailbegović.
Kvote za strane radnike
Iako su ove godine kvote radnih dozvola za radnike iz inozemstva povećane na 6100, problem su i dalje spore i komplicirane procedure. Smailbegović tvrdi da Bosni i Hercegovini nedostaje radne snage, posebno u građevinskom sektoru, industriji ili ugostiteljstvu.
– Danas nitko ne može čekati godinu dana da mu završiš radove. Danas Hrvatska ima 180.000, a Bosna i Hercegovina 4.000 izdanih radnih dozvola. Slovenija, koja je manja od Bosne i Hercegovine, ima 100.000 stranaca – smatra Smailbegović.
