“Milorad Dodik, simpatizer Putina, i dalje se mora pridržavati važećih pravila”, piše berlinski Tageszeitung (TAZ) podsjećajući na odluku Ustavnog suda BiH kojom je Izborni zakon RS-a, nakon Dodika kao predsjednika, privremeno stavljen van snage. ovog bh. entiteta, u travnju 2024. godine osigurala usvajanje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Time je, piše TAZ, želio privesti kraju stvari. No, dosad mu je, između ostalih, proturječila i misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). A to se vjerojatno neće promijeniti u skorije vrijeme.
Već regulirana pitanja
Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je, kako se dalje obrazlaže u tekstu, da Izborni zakon entiteta Republika Srpska uređuje pitanja koja su već uređena Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i prenosi nadležnost Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine. i Hercegovine njemu podređenom entitetskom izbornom povjerenstvu. Istovremeno se neki dijelovi izbornog zakona na državnoj razini proglašavaju nevažećim.
Predsjedavajući OESS-a Ian Borg i glavna tajnica Helga Maria Schmid također su kritizirali Dodikov izborni zakon. Ocijenili su da uspostava paralelnih struktura podriva opću sigurnost i stabilnost zemlje i protivna je ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Berlinski list navodi i da se u odluci Ustavnog suda od 24. srpnja navodi da se mora razjasniti ima li Narodna skupština RS-a ovlasti da se miješa u pitanja koja su već uređena na državnoj razini i da ih regulira na drugi način. . Ustavni sud BiH priopćio je da bi primjena ovakvog Izbornog zakona Republike Srpske “ozbiljno narušila ulogu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH” te da bi pred predstojeće lokalne izbore “prouzročila nanijeti nepopravljivu štetu demokratskom izbornom procesu i pravnoj stabilnosti te ugroziti legitimitet izbornog procesa”.
Izborni propisi
Iz Ustavnog suda ističu da su izborni propisi jedno od ključnih područja za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana, a BiH se trenutno priprema za lokalne izbore koji će se održati 6. listopada, piše TAZ.
U sada važeći Izborni zakon BiH, pojašnjava autor teksta, ugrađene su mjere protiv izbornih prijevara, koje su donesene nakon iskustava s prošlih izbora, posebice nakon očitih izbornih manipulacija na prošlim entitetskim izborima u korist Dodika, što je dovelo i do reakcije visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH osigurao da izbori u listopadu budu transparentniji i kontroliraniji.
“Ipak, Dodiku su vrata i dalje otvorena. Ova mjera, kako stoji u odluci suda, ne prejudicira konačnu odluku o ustavnosti zakona u entitetu. Konačna odluka mogla bi promijeniti sve. Neovisne strane članove Ustavnog suda Dodik sada pokušava diskreditirati i riješiti ih se. “Stranci žele srušiti Daytonski sporazum”, rekao je nedavno Dodik i otkrio svoje prave namjere: staviti državne šume i rudna bogatstva pod svoju kontrolu”, zaključio je njemački list Tageszeitung.
