State Department objavio je izvještaj o investicijskoj klimi u Bosni i Hercegovini u 2024. godini. Navedene su prednosti i nedostaci ulaganja u državu u sadašnjoj situaciji.
U sažetku izvješća navedeno je da je BiH, iako suočena s brojnim izazovima, otvorena stranim ulaganjima, te da nudi liberalan trgovinski režim, uz pojednostavljenu poreznu strukturu, koja je jedna od najnižih u regiji. .
– Ulagači moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene pravne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu vlasničkih prava i slabo pravosuđe. Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njezina pojednostavljena porezna struktura jedna je od najnižih u regiji. Značajna migracija stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 poduzeća u državnom vlasništvu i “napuhani” javni sektor istiskuju privatni sektor – stoji u izvješću.
Institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju situaciju i odvraćaju strane ulagače, a u izvješću se navodi da BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije, te da je odobravanje pristupnih pregovora s EU političko, a ne odraz napredak.
– Etničke napetosti su visoke dok se etnonacionalistički politički vođe bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnoj razini malo su napredovale u provedbi potrebnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je 2022. postala zemlja kandidat za članstvo u EU, au ožujku 2024. Europsko vijeće odobrilo je otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko prepoznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u potrebnim reformama. Bosna i Hercegovina nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), priopćeno je iz State Departmenta pozivajući se na vlasti u RS-u:
– Potezi entiteta Republika Srpska (RS) da neustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i opetovane i sve češće prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika da će odvojiti RS od BiH također su povećale napetosti. Ove radnje, u kombinaciji s prijetnjama RS-a da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna entitetska tijela poput Agencije za lijekove i medicinsku opremu RS-a, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, remete gospodarstvo i koče investicije.
Također, navode da, kada je u pitanju ekonomija BiH, ona bilježi nivo rasta u odnosu na zemlje regije.
– Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se realni rast BDP-a od 2,8 posto u 2024. i 3,4 posto u 2025. godini. Ekonomija BiH nije iskusila značajnije izravne učinke ruskog agresorskog rata na Ukrajinu i pokazuje otpornost u teškom okruženju. Međutim, izglede za njezin gospodarski oporavak otežava pogoršanje vanjskog okruženja, povećana inflacija i pooštreni komercijalni uvjeti financiranja – objašnjavaju.
Također se ističe da BiH ima relativno nisku razinu izravnih stranih ulaganja (FDI).
– Unatoč blizini EU, napretku na putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, razina izravnih stranih ulaganja je vrlo niska. Primarni razlozi su politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sustav, endemska korupcija te složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir. Fragmentirana vlast u Bosni i Hercegovini nema ni kapaciteta ni političke volje posvetiti se pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore – naglašava State Department.
U analizi su također naveli da su američka ulaganja niska, te da su uglavnom kratkoročna:
– Američka ulaganja u BiH su niska, a većinu američkih tvrtki u BiH predstavljaju mali prodajni uredi koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.
Osvrnuli su se i na stanje zračnih luka u Bosni i Hercegovini.
– Četiri međunarodne zračne luke u zemlji, Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka, još uvijek su u državnom vlasništvu i pod upravom te su među najgorima u regiji kada je u pitanju povezanost i broj putnika. Trenutno se raspravlja o mogućim koncesijama zračnih luka, ali nema potrebnu političku potporu – stoji u izvješću.
Očekivano, najveći dio izvješća State Departmenta posvećen je korupciji u gospodarstvu.
– Pretjerano složen proces registracije i licenciranja poduzeća u Bosni i Hercegovini posebno je osjetljiv na korupciju. Plaćanje mita za dobivanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobrenja događa se redovito. Digitalizacija javnih usluga kao što su licenciranje i registracija poduzeća može pojednostaviti procese i smanjiti dodirne točke za korupciju, ali uvođenje digitalnih usluga je sporadično i gotovo isključivo financirano od međunarodnih donatora. Strani ulagači kritizirali su državne natječaje i natječaje za javnu nabavu zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti – zaključuje se u izvješću.
