Vlast u Srbiji ne odustaje od namjere iskopavanja litija unatoč sve oštrijem protivljenju ekoloških aktivista i oporbe, posebice nakon prošlotjedne odluke Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka Vlade iz 2022. o oduzimanju dozvole za otvaranje rudnik ovog rijetkog minerala na zapadu zemlje.
Prekoračili granice
Ustavni sud Srbije priopćio je prošlog četvrtka da je Vlada prekoračila granice svoje ovlasti ukidanjem Uredbe o prostornom planu područja za eksploataciju i preradu rudače litija i da je ta odluka protuustavna.
U siječnju 2022., nakon masovnih prosvjeda aktivista za zaštitu okoliša i desetaka tisuća građana koji su izašli na ulice, vlada je poništila dozvolu multinacionalnoj kompaniji Rio Tinto, koja je odredila područje za iskopavanje litija u projektu, koji je navodno vrijedan 2,4 milijarde dolara.
Tadašnja srbijanska premijerka Ana Brnabić rekla je da je priča s litijem “stavljena na kraj”, no Brnabić je posljednjih dana s mjesta predsjednice parlamenta jedna od najaktivnijih zagovornica tog projekta, tvrdeći da je najveća razvojna šansa Srbije.
Potencijalne učinke iskopavanja litija Brnabić uspoređuje s eksploatacijom nafte u Norveškoj, koja je toj zemlji donijela veliki gospodarski napredak.
Đilas poručio Ani Brnabić: Litij nije srpska nafta, niti može biti
Predsjednik oporbene Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas poručio je Ani Brnabić da litij nije “srpska nafta niti može biti”. On je u emisiji Bez cenzure na zrenjaninskoj KTV rekao da mu nije jasno “kakav mozak može tako nešto reći”, priopćio je u ponedjeljak SSP.
“Zemlje koje imaju naftu crpe je uglavnom u pustinjama ili, kao Norvežani, u moru, desecima kilometara od obale, a vlasnik tog bogatstva je uglavnom država, a ne neki Rio Tinto”, rekao je Đilas.
Naglasio je da tvrtke koje se bave eksploatacijom nafte plaćaju ogroman porez, navodeći primjer Norveške, gdje porez iznosi 72 posto, dok je rudna renta predviđena za Rio Tinto samo pet posto.
“Dakle, nemojte nam pričati bajke”, rekao je Đilas Ani Brnabić i ministru financija Siniši Malom koji pokušava uvjeriti građane da će zbog litija BDP Srbije porasti čak 16 posto.
Aktivisti ne žele da Srbija da zeleno svjetlo korporaciji koja je na lošem glasu u svijetu
Ekološki aktivisti radikalnim protestima ustraju u suprotstavljanju namjerama vlasti u Srbiji da daju zeleno svjetlo rudarskoj korporaciji koja je u svijetu na lošem glasu zbog posljedica koje je ostavila na okoliš u zemljama u kojima je sudjelovala. eksploatacija vrijednih ruda i minerala.
Procjene su da bi, uz povoljne uvjete za dobivanje potrebnih dozvola i suglasnosti, realizacija projekta mogla započeti za tri do četiri godine.
