Iako tijekom cijelog tjedna bilježimo visoke temperature, meteorolozi su za danas i sutra (četvrtak i petak) najavili vrhunac drugog ovogodišnjeg toplinskog vala. Visoke temperature zraka mogu vrlo nepovoljno utjecati na zdravlje potpuno zdravih ljudi. Utjecaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive skupine poput male djece, trudnica, kroničnih bolesnika, starijih osoba, kao i ljudi koji rade na otvorenom, posebice ako su nezaštićeni od sunca, poručuju iz Zavoda za zdravstvo i Sigurnost hrane Zenica (INZ).
Kako nastaje sunčanica
Bilo da ste na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj, vrućoj prostoriji poput tvornice, morate znati pravila samopomoći i prve pomoći ozlijeđenom do dolaska hitne medicinske pomoći. Podsjetimo, broj na koji možete nazvati hitnu medicinsku pomoć je 124. Glavni neprijatelji našeg organizma ljeti su sunčanica i toplinski udar, kojih je posljednjih godina sve više zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.
– Dugotrajno izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je zatiljni dio glave izravno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve topline. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sustava i znojenjem. Ako nepromišljeno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo pokušava ohladiti mozak slanjem više hladne krvi u glavu. To rezultira širenjem krvnih žila mozga i naglim povećanjem njegovog volumena. To utječe na pojavu simptoma koji su vrlo slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom, pa čak i komatoznim stanjem, ističe dr. Elma Kuduzović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja INZ-a.
Razlika između toplinskog i sunčanog udara
Toplinski udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica izravnog izlaganja suncu. Obično se javlja kod povećane vlažnosti zraka tijekom ljetnih vrućina, jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno hlađenje tijela. Toplinski udar može zadesiti radnike u pekari ili industriji u blizini visokih peći, kampera koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornara pored pregrijanog brodskog motora, te pregrijanog automobila, javnog prijevoza, čak i stana. U takvim uvjetima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu tjelesna temperatura stalno raste i dostiže vrijednosti i do 40 Celzijevih stupnjeva.
Prema INZ-u, postoje razlike između klasičnog i toplinskog udara izazvanog naporom. Klasik se razvija dva do tri dana, obično kod starijih, teže pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj i ograničen je pristup tekućini. Toplinski udar uzrokovan naporom nastaje iznenada kod zdravih, aktivnih ljudi (npr. sportaša, vojnika, tvorničkih radnika) izloženih visokim temperaturama. Simptomi su jaka glavobolja, suha koža, stalno povišenje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa čak i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano.
Prva pomoć
U slučaju toplinskog udara, kao i sunčanice, morate intervenirati i odmah krenuti s rashlađivanjem. Smjestite osobu u hlad ili u rashlađenu, zamračenu prostoriju i raskomotite je. Važno je postupno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu dok se temperatura ne normalizira.
čeka nas vruće ljeto
Toplinski val u BiH će potrajati, liječnici imaju poseban savjet za velike vrućine
Tijekom toplinskog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije, pa se može pregrijati ili u nekim slučajevima ohladiti. Stoga je u težim slučajevima potrebno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i naravno prema tome hladiti ili grijati unesrećenog. Vrlo je važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utječu na krvotok, posebice kavu i alkohol, ističe dr. Kuduzović.
Liječniku se treba obratiti kada tjelesna temperatura ne pada, unatoč hlađenju i lijekovima, kada je osoba pospana, slabo komunicira s okolinom ili je bez svijesti; kada osoba uporno povraća i postaje sve slabija. Tada se radi o vrlo teškom obliku sunčanice, pa je potreban pregled liječnika kako bi se utvrdilo radi li se samo o sunčanici, ili o nastanku neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima ili bakterijama).
Prevencija
Potrebno je ne izlagati se predugo izravnoj sunčevoj svjetlosti i tijekom najvećih vrućina boraviti u hladu ili u klimatiziranoj prostoriji; adekvatno zaštitite glavu, nosite kape ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala. Odjeća mora odgovarati klimatskim uvjetima, a važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja. mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima. Važno je nadoknaditi kalij i magnezij, koje tijelo posebno gubi uz natrij i klor.
Iz Zavoda kažu da je, zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tekućine znojenjem, ljeti tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dvije litre dnevno, što je otprilike osam čaša). Tekućinu je preporučljivo piti polako, u malim količinama, a izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja samo pojačavaju dehidraciju. Prostorije u kojima boravi moraju se redovito provjetravati, a ako se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na vanjsku okolinu ne bi trebale značajno odstupati.
