Član Predsjedništva BiH Željko Komšić za “RealClear” piše o problemima s kojima se BiH suočava kada je u pitanju energetska tranzicija.
Tekst pod naslovom “Energetska dilema Balkana i LNG rješenje za Sjevernu Ameriku” prenosimo u nastavku:
– 25. veljače 2022. europski se kontinent probudio pred novim i hitnim pitanjem povijesne veličine: kako se odvojiti od ruskog gospodarstva. Kao član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, itekako sam svjestan ovog problema – i realnosti da Europa nikada neće postići ovaj cilj bez stalnog vodstva SAD-a, američke robe i, što je još važnije, američke energije.
Bosanci i Hercegovci, nažalost, našu prošlost vide u sadašnjosti Ukrajine. Ustrajali smo kroz godine rata i genocida. Opsada Sarajeva trajala je 1425 dana – najduža opsada u modernoj povijesti. Ovaj tjedan stižem u SAD kako bih promovirao novi dokumentarac pod nazivom Kiss the Future, koji opisuje otpornost Bosne i Hercegovine tijekom opsade. Dokumentarac je fascinantan – ime mu dolazi od Bona, frontmena U2, koji je dio priče – ali također je važan podsjetnik da se mir mora zaslužiti i braniti.
Dok sam u SAD-u, još uvijek treba obaviti važan posao. Prije invazije na Ukrajinu, Europa je uvezla 155 milijardi kubičnih metara plina iz Rusije (što je jednako više od 80 posto ukupnog američkog izvoza plina u istoj godini). Sljedećih godina Europa je jako napredovala, ali i dalje uvozimo milijarde kubika ruskog plina.
Nažalost, mnoge zemlje u Europi – uključujući Bosnu i Hercegovinu – suočavaju se s teškom situacijom u potpunom prestanku našeg oslanjanja na ruski plin. Želio bih iskoristiti trenutak da zahvalim američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu: ranije ove godine, u siječnju, pisao je u prilog predloženom plinovodu koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s obližnjom Hrvatskom, a zauzvrat zapadni uvoz plina. Izgradnja ovakvih cjevovoda mora biti ključni fokus Europe i Europske unije (EU).
Naravno, Bosna i Hercegovina će trebati i nove izvore energije za kupnju. U vrijeme golemog porasta potražnje za električnom energijom, djelomično potaknutog umjetnom inteligencijom, otkrivanje da energija nije lak zadatak.
Osim toga, dok moja zemlja radi prema članstvu u EU-u, suočit ćemo se s dodatnim pritiskom da dekarboniziramo našu elektroenergetsku mrežu – više od polovice naše ukupne električne energije trenutno dolazi iz ugljena. Najrealniji odgovor je prelazak s ugljena na plin.
Općenito, regionalna stabilnost u Europi temeljit će se na energetskoj sigurnosti i gospodarskom rastu. Bez prvog, Europa se neće moći suprotstaviti Rusiji.
Zato vjerujem da će sjevernoamerička energija igrati ključnu ulogu u Europi u sljedećem desetljeću. Kratkoročno, to će prije svega značiti sjevernoamerički plin – za koji vjerujem da je najbolja opcija za predloženi plinovod.
Ne treba čuditi da bi Bosanci radije kupovali iz Sjeverne Amerike ako je moguće. Vidimo SAD kao ključnog saveznika i još uvijek dugujemo duboku zahvalnost za ulogu Amerike i NATO-a u okončanju rata u Bosni. Također nastavljamo vjerovati da su ti trgovinski odnosi obostrano korisni – ne samo za nacije, već i za građane. U vrijeme globalne zabrinutosti za pristupačnost, svi Bosanci i Hercegovci, bez obzira na etničku pripadnost, imat će koristi od pristupačne i pouzdane energije.
Nažalost, živimo u opasnom svijetu, mi Bosanci i Hercegovci to dobro znamo. Na svima nama je da se nastavimo suprotstavljati zlu. Ali također trebamo cijeniti male, lijepe stvari u životu – poput vaše omiljene pjesme U2.
