Nakon 11 godina čekanja, Crna Gora je dobila IBAR od Europske unije. IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) predstavlja ocjene o tome kako je država kandidatkinja ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i sigurnost.
Posljednji koraci
Ovo su posljednje snažne reforme na putu prema punopravnom članstvu u EU. Nakon završetka ovih poglavlja sva poglavlja se privremeno zatvaraju, a sljedeći korak je Nacrt pristupnog ugovora.
Dobivanje je pokazatelj da je država napredovala u oblasti vladavine prava i pravosuđa, te da je spremna za sljedeću fazu usklađivanja sa standardima EU.
Ta se mjerila, između ostalog, odnose na reforme i imenovanja u pravosuđu, procesuiranje ratnih zločina, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, procesuiranje napada na novinare i slično.
Prema podacima iz Izvješća o napretku za 2023. godinu, uvjet za dobivanje IBAR-a bile su izmjene nekoliko zakona iz područja pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala koji bi trebali unaprijediti istrage i kaznene progone, što bi rezultiralo pravomoćnim presudama.
Jasno je da će na europskom putu stvaranje neovisnog, učinkovitog i transparentnog pravosuđa biti jedan od glavnih izazova s kojima će se BiH suočiti. Upravo se pravosuđe ističe kao jedan od najproblematičnijih aspekata Bosne i Hercegovine. društvo.
Od 14 prioriteta koje je EU dala Bosni i Hercegovini, tri se odnose na vladavinu prava. Od naše zemlje traži se unapređenje funkcioniranja pravosuđa kroz donošenje novih zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i sudovima BiH, zatim jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući protiv pranja novca i terorizma, kao kao i osiguravanje učinkovite koordinacije upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama na svim razinama i osiguravanje funkcioniranja sustava azila.
Nema ničega
Naša država još nije ispunila nijedan od svojih prioriteta, pa se mjesecima čeka na donošenje zakona o VSTV-u, sudovima i graničnoj kontroli, a ovo je tek početak pripreme pravosuđa. No, s obzirom na to da se po mišljenju EU kao jedan od najvećih problema navodi politizacija pravosuđa, ne treba previše čuditi što pojedine političke strukture nastoje maksimalno izbjeći ovu reformu.
Iskustvo Hrvatske
Kada su u rujnu 2023. godine usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, bilo je planirano da novi zakon bude donesen unutar godine. Venecijanska komisija predala je svoj nacrt ovog zakona, ali vlasti još nisu usvojile potrebne izmjene.
Državna vlast također nije usvojila Zakon o sudovima, gdje je on sporan
mjesto, ali i određeni prijenos nadležnosti. U nekim se trenucima čini da se situacija čak pogoršala.
