Prema prognozama meteorologa, u narednom razdoblju očekuju nas visoke temperature i veliki broj sunčanih sati. Većini je ljeto najdraže godišnje doba jer ga povezujemo s godišnjim odmorom, odlaskom na more, bazene i uživanjem na suncu. Koliko god dobro podnosili ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtijeva promjene u načinu života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
– Posebno se to odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe s bolestima kardiovaskularnog i dišnog sustava, dijabetičare, kronične bolesnike, sportaše i radnike na otvorenom – kaže voditeljica Službe za promicanje zdravlja INZ-a dr. sc. Elma Kuduzović.
Samo neke od opasnosti
Treba se znati prilagoditi ljetu kako bismo izbjegli moguće štetne posljedice koje ono nosi sa sobom, a slobodno vrijeme iskoristiti za odmor i oporavak.
– Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u njegove zamke i ne iskoristite sve prednosti na najbolji mogući način. Visoke temperature, pojačano znojenje, opekline, ubodi insekata i trovanja hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tijekom ljeta – upozorava Kuduzović.
Nekontrolirano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje proizvoda sa zaštitnim faktorom, mogu izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekline, ubrzano starenje, au krajnjem slučaju i rak kože, melanom.
Bez obzira na tip kože, najvažnije je pridržavati se osnovnih preventivnih mjera, poput pokušaja reduciranja aktivnosti na jutarnje i poslijepodnevne, smanjenje izlaganja suncu u razdoblju od 10 do 17 sati kada je UV indeks najviši.
Koristite proizvode sa zaštitnim faktorom
Pri izlaganju sunčevim zrakama obavezna je, osobito za djecu, uporaba proizvoda s najvišim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju najmanje 20 minuta prije izlaska iz kuće, s ponavljanjem svaka dva sata i nakon svakog kupanja. Također je važno sunčati se postupno (prvi dan 15 minuta, zatim postupno povećavati) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u razdoblju od 10 do 17 sati, poručuju iz INZ-a.
Potrebno je nositi laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kapama ili šeširima, te nositi sunčane naočale sa UV zaštitnim slojem.
– Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tekućine znojenjem, ljeti tijelo i koža trebaju veću količinu vode (barem dvije litre dnevno, što je otprilike osam čaša). Tekućinu je preporučljivo piti polako, u malim količinama, a izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja samo pojačavaju dehidraciju. Osobama koje se zbog prirode posla pojačano znoje (rad na otvorenom, sportaši i sl.) i sklone su sniženju krvnog tlaka, uz običnu vodu preporuča se mineralna negazirana voda, s obzirom da gubimo i elektrolite ( magnezij, kalij, natrij itd.) – kaže Kuduzović.
Sumnjate li da je voda u kojoj plivate čista, izbjegavajte predugo zadržavanje u njoj zbog mogućih infekcija i pazite da ne progutate vodu ili ronite otvorenih očiju te se obavezno tuširajte toplom vodom i sapun nakon kupanja u takvoj vodi.
Ujedi insekata
Ljeti su česti ugrizi ili ubodi raznih insekata koji se mogu manifestirati crvenilom i svrbežom kože te velikom bolnom oteklinom. Važno je održavati mjesto ubrizgavanja čistim kako biste spriječili infekciju.
Vrlo je važno nastojati se suzdržati od češanja kože jer je to najvjerojatniji način da se omogući razvoj infekcije zbog ulaska mikroorganizama kroz ranu nastalu češanjem.
U slučaju otekline, stavite hladan oblog na mjesto uboda (mokri ručnik ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu) kako bi se smanjila. U slučaju razvoja infekcije ili bilo kakvih neobičnih promjena na koži na mjestu uboda, povraćanja ili otežanog disanja, obratite se liječniku što je prije moguće.
Tijekom cijele godine, prema riječima stručnjaka, a posebno ljeti, treba voditi računa o čuvanju i skladištenju namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature, nepravilno skladištenje hrane skraćuje njen rok trajanja i značajno utječe na kvalitetu i hranjivu vrijednost hrane.
U toplim danima pripremu jela treba maksimalno pojednostaviti: koristiti samo svježe namirnice, adekvatno ih zagrijavati i, ako je moguće, svaki dan pripremati svježe obroke.
Obratite posebnu pozornost na kvarljive namirnice
Posebnu pozornost obratite na lako kvarljive namirnice proteinskog podrijetla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.
Osim pravilnim skladištenjem namirnica, termičkom obradom i temeljitim pranjem voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćete čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom posuđa i pribora za rad s hranom (osobito daske za rezanje), poručuju iz INZ-a.
Pridržavajući se navedenih savjeta, iskoristite sve blagodati ljeta, boravak na moru i suncu bez ikakvih posljedica.
