Predviđamo da će ove godine gospodarski rast ojačati na oko 2,5 posto te da će se srednjoročno zadržati na oko 3 posto, što je nedovoljno za bržu konvergenciju prema EU u dohodovnom smislu. Inflacija brzo pada i očekujemo da će se 2024. dodatno smanjiti na oko 3 posto. Ovo je u intervjuu za “Dnevni Puls” kazao rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Andreas Tudik (Tudyk).
Financijska sredstva
– Međutim, također primjećujemo da se fiskalna pozicija u oba entiteta pogoršava u posljednjih nekoliko godina. U 2023. godini fiskalni deficit u BiH iznosio je 1,7 posto BDP-a, a naša su očekivanja da će se u 2024. godini povećati na oko 2,4 posto BDP-a. Povećanje deficita znači da će vlasti morati pronaći više financijskih sredstava, što se s vremenom može pokazati teškim – rekla je Tudik.
Je li BiH prezadužena ili ide u tom smjeru?
– Udio duga u BDP-u BiH na kraju 2023. godine bio je nešto iznad 32 posto, što je među najnižim iznosima u Europi. Ali ovaj broj prikazuje samo jedan dio slike. Nas ne zanima toliko razina duga, koliko mogućnost osiguranja financijskih sredstava. S povećanjem fiskalnog deficita povećava se i količina potrebnih sredstava svake godine. Samo za 2024. godinu oba entiteta zajedno trebaju osigurati financijska sredstva od oko 7 posto BDP-a, što svakako nije malo. Dakle, više je riječ o likvidnosti, a ne o prezaduženosti.
bh. vlasti nisu kontaktirale MMF i započele pregovore o potencijalnom aranžmanu.
– MMF ostaje maksimalno angažiran u BiH. Kontinuirano pružamo savjete o politikama vlastima i vrlo smo aktivni u pružanju tehničke pomoći institucijama u različitim područjima. Kao što ste također rekli, nismo dobili zahtjev za aranžman i trenutno nema pregovora o aranžmanu. Svaki financijski aranžman s MMF-om prati niz reformi koje je potrebno provesti kako bi se sredstva isplaćivala jer, na kraju krajeva, program MMF-a je usmjeren na rješavanje temeljnih problema i poboljšanje ekonomske stabilnosti i rasta. Trenutačno su izgledi za provedbu potrebnih reformi mali zbog napete političke situacije. Međutim, spremni smo nastaviti razgovore o programu ako dobijemo zahtjev i ako su vlasti voljne pripremiti i provesti snažan program reformi.
Održivi konsenzus
S jedne strane imamo zeleno svjetlo Europskog vijeća za početak pregovora o članstvu u EU kao pozitivan primjer i priliku za bolje, s druge strane lošu političku situaciju i korak unazad.
– U razdoblju koje je prethodilo ovoj objavi provedeno je nekoliko reformi, što je pozitivan znak da bi pristupni pregovori mogli podržati reformski zamah. Međutim, to će zahtijevati održivi konsenzus i predanost provedbi zakona i standarda EU-a. To je posebno izazovno u sadašnjoj napetoj političkoj atmosferi koja nije baš pogodna za provedbu reformi.
Što biste poručili vlastima u Bosni i Hercegovini, a posebno građanima?
– Provedba potrebnih reformi mogla bi znatno ubrzati ekonomski rast i pomoći BiH i njezinim građanima da puno brže dostignu razinu dohotka u EU. Nužne reforme uključuju ograničavanje tekuće potrošnje, uz očuvanje investicija koje potiču rast, prvenstveno u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, reviziju zapošljavanja u javnom sektoru, plaća i socijalnih naknada, kao i uspostavu fonda za financijsku stabilnost cijele BiH, te intenziviranje energetskih politika, digitalizacija, upravljanje i reforma u borbi protiv korupcije.
Poboljšati fiskalnu situaciju
MMF je objavio detaljno izvješće s brojnim preporukama. Koja su tri prioriteta koja bi pomogla poboljšanju situacije?
– Potrebno je kratkoročno poboljšati fiskalnu situaciju kako bi se ublažili pritisci u pogledu financiranja. Posebno preporučamo da se fiskalni deficit ne povećava dalje ograničavanjem tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje izdvajanja za investicije. Vlasti bi također trebale utvrditi dodatna smanjenja tekuće potrošnje u slučaju da se financiranje ne može osigurati. U srednjoročnom razdoblju potrebne su reforme za obnovu fiskalnih pričuva uz poboljšanje kvalitete potrošnje, što će dodatno smanjiti deficit. Mreža financijske sigurnosti mogla bi se značajno poboljšati osnivanjem jedinstvenog fonda za financijsku stabilnost koji bi u iznimnim situacijama mogao osigurati sredstva za restrukturiranje banaka i potporu likvidnosti. Konačno, pozivamo na ubrzani prijelaz na zelenu energiju i pripremu za uvođenje mehanizma EU-a za prilagodbu granica emisija ugljika, kao i na poboljšano upravljanje i povećanu digitalizaciju.
Smanjite tekuću potrošnju koja nije prioritetna
Što ako entitetske vlasti dođu do toga da ne mogu osigurati financijska sredstva, što to znači za građane ove zemlje?
– Kao što sam ranije napomenuo, preporučamo vlastima da pripreme planove koji će identificirati rezove tekuće potrošnje u slučaju da se planirani iznos sredstava ne realizira u potpunosti. Na taj bi način, ako je potrebno, vlade mogle brzo djelovati smanjenjem neprioritetne tekuće potrošnje, čime bi se smanjile potrebe za financiranjem. Druga opcija bi bila povećanje prihoda, ali to obično nije lako postići u kratkom roku. Ako ovi napori prilagodbe i dalje budu nedostatni, vlasti bi mogle zatražiti financijsku pomoć od MMF-a ili zatražiti dogovor. Kao što sam već rekao, ovo bi financiranje bilo uvjetovano provedbom reformi, koje bi se morale identificirati i razmotriti nakon prijave za aranžman.
Porez na ugljik
Što znači uvođenje poreza na ugljik?
– Od 2005. godine EU određuje cijenu za emisiju ugljika. Kako bi se izjednačili uvjeti za sve proizvođače iz EU-a i proizvođača izvan EU-a, EU će uvesti mehanizam prilagodbe granice ugljika, skraćeno CBAM, počevši od 2026. CBAM će nametnuti porez na sadržaj ugljika u određenim kategorijama uvezenih proizvoda u EU-u, jednaka je razlici između cijene ugljika plaćene u EU-u i cijene ugljika plaćene u zemlji proizvođaču. Jedna od naših ključnih strukturnih preporuka je uvođenje cijena ugljika u BiH kako bi se ti prihodi zadržali u zemlji umjesto da se plaćaju EU. Dio tih prihoda mogao bi se koristiti za usmjeravanje na ranjiva kućanstva i povećanje javnih ulaganja.
