Nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dachau i Mauthausen, prva reakcija stigla je iz Hrvatske.
Priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske.
– Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izražava žaljenje što je Crna Gora odlučila ignorirati pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne poduzima korake koji bi mogli negativno utjecati na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore.
Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentaliziranje sjećanja na žrtve Jasenovca za kratkoročne političke ciljeve inicijatora ovoga. rezolucija.
Motiv za donošenje Rezolucije
Nema sumnje da je motiv za njegovo donošenje sadržan u činjenici da je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. svibnja 2024. godine.
Iz navedenog jasno proizlazi da je Rezolucija o Jasenovcu donesena kako bi se poništila i relativizirala Rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici, što je utvrđeno nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodni sud od 26. veljače 2007.
Ovakav postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku, niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji.
Dobrosusjedski odnosi jedan su od ključnih elemenata procesa proširenja, kao i procesa stabilizacije i pridruživanja, te jedan od ključnih kriterija za ocjenu napretka u procesu pristupanja Crne Gore, u skladu s Pregovaračkim okvirom Europske unije za Crnu Goru.
Nakon nedavnog pozitivnog Izvješća o ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. (IBAR), Republika Hrvatska je očekivala da će se Crna Gora suzdržati od svih aktivnosti koje bi mogle dovesti do narušavanja ili pogoršanja dobrosusjedskih odnosa te da će se usredotočiti na napore na ispunjavanju uvjeta i mjerila u procesu pristupanja, od kojih su neki posebno važni za Republiku Hrvatsku.
Podsjećamo, u skladu sa Zajedničkim stajalištem EU o poglavlju 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate u procesuiranju ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva. nestalih osoba kao i pitanje obeštećenja žrtava i zaštite nacionalnih manjina i njihovih prava.
Zločini tijekom agresije na Hrvatsku
Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno rješavati pitanje utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su počinili crnogorski državljani tijekom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina prošlog stoljeća.
Tu se posebno misli na one počinjene tijekom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, pa tako i u logoru Morinj u kojem je zatvoreno više od 350 hrvatskih državljana. građana od rujna 1991. do kolovoza 1992. te pitanje pravedne naknade za sve bivše logoraše.
Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog akta Skupštine Crne Gore, koji je Crnu Goru doveo u poziciju koju Republika Hrvatska ne može tumačiti kao dobrosusjedsku, a protivna je namjerama razvijanja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na primjeren način – poručuju iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova za Hrvatsku.
