– Ovo je prilika da se, na Dan antifašističke borbe, zapitamo što nam danas znače partizani, što nam znače Sutjeska, Neretva i tisuće stravičnom smrću stradalih mladih ljudi? Što to znači za odnose Hrvata i Srba u našoj zemlji, koji se zadnjih stotinu godina nikako ne mogu pomiriti – rekao je u subotu predsjednik Republike Zoran Milanović na obilježavanju Dana antifašističke borbe. povodom 83. obljetnice osnutka prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, koja je održana kod spomenika u Spomen parku Brezovica kod Siska.
Zajednička borba Srba i Hrvata
Podsjetivši da prošle godine nije bio u Brezovici jer je išao na Sutjesku, predsjednik Milanović je u svom govoru istaknuo činjenicu da su se Hrvati i Srbi zajedno borili protiv fašizma te u tom kontekstu ukazao i na odnos Hrvata i Srba kroz povijest.
– Hrvate i Srbe nije spojila vjekovna mržnja, nego suradnja i propuštene prilike. Stalno se skrivamo iza teza da je to vjekovna mržnja koja ionako nikada nije imala rješenja i nije mogla drukčije završiti, ali istina je puno drugačija”, rekla je predsjednica Hrvatske.
U tom smislu kazao je kako se priča o 1941. godini i okupljanju hrabrih ljudi u Brezovici svodi na to da su svi bili Hrvati.
– To nije u redu jer oni sebe nisu tako doživljavali. Bili su borci za slobodu i bili su komunisti. I to je njihova vrlo važna karakteristika, soj ljudi koji danas ne možemo razumjeti. A svi ti hrvatski prvaci i velikani čija su se imena ovdje s razlogom spominjala, pa tako i Tuđmanovo, bili su prije svega komunisti, internacionalisti, pa onda Hrvati, i to je u njima sazrelo. Među njima su bili politički komesari Franjo Tuđman i Janko Bobetko i još neki. Hiljade Dalmatinaca, ali i dalmatinskih Srba, ostavilo je svoje kosti na Sutjesci i Neretvi. A nekoliko tisuća Srba s Banije pokušalo je bratstvom po oružju sačuvati nešto što imperijalna i osvajačka logika beogradske klike nije dopuštala. I konačno je ‘91. 2010. jedino se moglo uzeti oružje i braniti Hrvatsku – rekao je predsjednik Milanović te se u svom govoru prisjetio odnosa Hrvata i Srba kroz povijest i zajedništva proizašlog iz svijesti o zajedničkom domovinskom životu.
“Nepravde i zlodjela”
Navodeći nepravde i zlodjela koja se danas događaju u svijetu – od Ukrajine, Palestine, Gaze i Iraka prije toga – upozorio je da netko tko je moćan, tko je jak i dominantan, želi biti još jači.
– U duši i karakteru našeg naroda, osim stava, živi i mirotvorstvo. Mi smo članica saveza, to je naš izbor i vjerujem da je to dobar izbor. Mi jesmo članica NATO-a, ali nismo puki sljedbenik i nismo papiga koja će ponoviti nekoliko naučenih fraza koje je netko drugi napisao. Imamo svoj stav, svoju povijest, svoju svijest o sebi, o tome tko smo, što smo i gdje smo bili, s kim smo živjeli i s kim trebamo nastaviti živjeti. Ostajemo pri svome, svjesni na današnji dan da ovaj mali broj hrabrih ljudi, koji su bili ljudi posebne vrste, zaslužuju naše poštovanje – kao Hrvati i kao komunisti, zatim kao disidenti i borci za hrvatska prava – zaključio je Milanović.
Osim njega, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin, ministar vanjskih i europskih poslova RH i izaslanik predsjednika Vlade RH. Na obilježavanju Dana antifašističke borbe govorili su Gordan Grlić Radman i gradonačelnik Grada Petrinje te izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Magdalena Komes. U pratnji predsjednika Milanovića bila je i savjetnica predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.
