Safet Zajko, zlatni ljiljan, heroj i jedan od simbola odbrane, poginuo je na današnji dan 1993. godine u izviđačkim akcijama za Mijatovićevu kosu. Kao borac za Bosnu i Hercegovinu, smatran je jednim od ključnih ljudi za obranu Sarajeva u danima opsade.
Završio je Školu pričuvnih časnika pješaštva
Rođen je 1. ožujka. 1959. godine u selu Gaočić, sjeverozapadno od Rudog. Nakon završene srednje škole, po zanimanju metalac, zapošljava se u metaloprerađivačkoj tvrtki Zrak iz Vogošće. Završio je školu rezervnih pješadijskih oficira u Bileći kao jedan od najuspješnijih u klasi.
Zajko je završio školu rezervnih pješadijskih oficira u Bileći, a uoči agresije na Bosnu i Hercegovinu imao je čin rezervnog kapetana. Početkom 1992. godine radio je na organiziranju i pripremanju oružanog otpora u sarajevskim naseljima Buća Potok, Buljakov Potok, Briješće, Sokolje, Pofalići i Velešići, gdje su formirane postrojbe Teritorijalne obrane.
Od ovih postrojbi 19. svibnja 1992. godine formirana je Prva samostalna bojna Okružnog stožera obrane Sarajevo, a 1. srpnja 1992. godine 15. pješačka brigada TO Novi Grad. Daljnjim okrupnjavanjem postrojbi i usavršavanjem organizacijske strukture 1. listopada 1992. godine formirana je 2. motorizirana brigada na čelu sa Safetom Zajkom.
Samo pet dana nakon oslobađanja Mijatovićeve kose, na brdu Žuč, 17. lipnja 1993. godine, prilikom izviđanja položaja, Zajko je ubijen. Ukopan je kao šehid u haremu Alipašine džamije u Sarajevu.
Uz ratno priznanje “Zlatni ljiljan”, za herojski doprinos u obrambeno-oslobodilačkom ratu, iznimno junaštvo i samopožrtvovnost iskazane u borbenim djelovanjima i postignutim rezultatima, Zajko je posmrtno odlikovan Ordenom heroja oslobodilačkog rata Armije Ukazom Predsjedništva RBiH od 14. travnja 1994. Republike Bosne i Hercegovine.
12 djece
Odlukom Predsjedništva RBiH od 12. siječnja 1996. posmrtno je proglašen brigadnim generalom. Jedna od ulica u Sarajevu, u općini Novi Grad, kao i park u istoj općini, nazvani su po Safetu Zajki, piše hayat.ba.
Njegovi roditelji, majka Duda i otac Salko, imali su 12 djece. Safet je imao sedam braće i četiri sestre. Četiri sina Dude i Salke poginula su u ratu u Bosni i Hercegovini.


