Sjednica Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH bit će održana danas, a sjednica Komisije za izbor i imenovanja u ponedjeljak. Od sjednica ova dva povjerenstva uvelike će ovisiti nastavak ili obustava postupka imenovanja prvorangirane kandidatkinje za izbor sutkinje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Marine Vukoje.
Komisija za izbor i imenovanja raspravljat će i o brojnim drugim temama, a jedna od njih je i izbor predsjedavajućeg Zastupničkog doma PFBiH, s obzirom da je Mirjana Marinković-Lepić (NS) prije nekoliko mjeseci podnijela ostavku. Na tom bi je mjestu trebao zamijeniti stranački kolega Dragan Miković.
O značaju ovih sjednica, koje bi trebale pokazati deblokadu zakonodavne vlasti u FBiH, razgovarali smo s Draganom Miokovićem.
– Na sjednici Povjerenstva za izbor i imenovanja je ukupno deset točaka, a sve točke, osim zamjene na čelu Zastupničkog doma, su tehnička pitanja, jer je preraspodjela prve tri pozicije u FBiH. u skladu s političkim dogovorom. Tada je dogovoreno da mjesto predsjedavajućeg Zastupničkog doma pripadne našoj stranci. Mirjana Marinković-Lepić podnijela je ostavku iz zdravstvenih razloga, tako da je to što ću je ja zamijeniti isključivo stvar naše stranke, a ne nekog dodatnog političkog dogovora – ističe Mioković za portal “Pulsa”.
Puno nagađanja
Ističe da je to važno naglasiti jer postoje špekulacije da je smjena na čelu Zastupničkog doma uvjetovana imenovanjem suca Ustavnog suda.
– Sve ostalo su pitanja političke prirode. Na dnevnom redu je i stvaranje pretpostavki za imenovanje Upravnog odbora Federalne televizije, FERK-a, federalnog revizora i drugih. Između ostalog, tu je i izbor suca Ustavnog suda BiH, koji se bira u Parlamentu FBiH. Cjelokupna procedura koja je propisana da se provede propisana je Odlukom o načinu izbora sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a riječ je o odluci iz 2005. godine. Kompletan postupak je proveden. Radna skupina koju je formiralo Povjerenstvo za izbor i imenovanje objavila je javni poziv na koji se odazvalo 14 kandidata, od kojih je 10 ispunjavalo uvjete. Proceduru intervjua s kandidatima obavila su tri člana radne grupe i dvoje sudija koje je izabrala Sudačka komora FBiH – pojašnjava Mioković za portal “Pulsa”.
Dodaje da je nakon toga napravljena rang lista tih deset kandidata po broju bodova.
– Prvoplasirani je bio Marin Vukoja. U ovoj odluci stoji da Povjerenstvo dostavlja Saboru konačni prijedlog. U toj Odluci nije navedeno je li konačni prijedlog samo jedan, dva, tri ili cijeli popis. Isto tako, ako bi se podnosilo više kandidata, tom bi Odlukom bilo propisano kako će se birati jedan kandidat između dva, tri ili pet kandidata – da li tajnim glasovanjem, da li u jednom ili dva kruga, ali ništa nije navedeno – kaže Mioković. za “Puls”.
Upit poslan
Mioković ističe da njemu kao članu Povjerenstva za izbor i imenovanja nije najvažnije hoće li na sjednicu Sabora ići jedan kandidat ili svih 10.
– Podsjetit ću da je jedino Naša stranka, prema Ustavnopravnom povjerenstvu Zastupničkog doma, postavila pitanje je li procedura izrade ove liste ugrožena. Taj odgovor dobit ćemo danas na sjednici tog povjerenstva. Ako Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma kaže da izbor nije kompromitovan, načelno ćemo glasati za prvoplasiranog kandidata. Ako oni kažu da je postupak kompromitiran, taj popis za nas ne postoji i morat će se cijeli postupak ponoviti – kaže Mioković.
Upitan kako je moguće da se godinu dana Vukoj etiketira kao osoba bliska HDZ-u, a godinama obnaša dužnost državnog službenika za koju se traže nestranački kadrovi, Mioković kaže:
– Izbor suca Ustavnog suda, ne samo u BiH, nego u demokratskom svijetu, isključivo je politički proces. Da je to vještačenje, biralo bi ga VSTV, a to bi bio Parlament. Svugdje u Europi iu SAD suce ustavnih sudova biraju parlamenti. Što se tiče kriterija, jedini za izbor sudije po Ustavu BiH je da mora biti pravnik, visoko moralan i da mora imati pravo glasa, četvrtog nema. Nigdje ne stoji da mora imati položen pravosudni ispit, nigdje ne piše da mora imati sudačko iskustvo.
Politička prošlost
Ističe da ne poznaje Marinu Vukoju, ali podsjeća da je on na poziciji visokopozicioniranog državnog službenika, točnije sekretara Zastupničkog doma PSBiH, te navodi da je Zakon o državnim službenicima vrlo jasan. a vidi se da nitko ne može obnašati tu funkciju ako ima dokazanu političku prošlost.
– Dopuštam da se može govoriti o tome da je Vukoja blizak HDZ-u, ali onda pitam kako je Seada Palavrić s mjesta saborske zastupnice i potpredsjednice SDA izabrana za sutkinju ili Ćeman koji je bio na svim mogućim funkcijama. u SDA. Vukoja nije obnašao nikakvu funkciju u HDZ-u. Ne branim ga, ali kao legalist navodim zašto je Vukoja tu gdje je sada. Da nije ispunjavao uvjete, ne bi uopće mogao doći ovdje ili bi bila kriva radna skupina koja ga je imenovala. Doduše, nitko iz oporbe ne govori u čemu je greška, nego se priča da će doći čovjek koji nikada nije ušao u sudnicu. Činjenica je da to nije kriterij – kaže Mioković za “Puls”.
Podsjeća da je 2005. godine, prilikom izbora suca Ustavnog suda, radna skupina samoinicijativno proširila kriterije prilikom raspisivanja javnog poziva i navela da kandidati moraju imati položen pravosudni ispit te da moraju imati najmanje pet godina iskustva na poslovima suca ili tužitelja, te da imaju doktorat pravnih znanosti iz područja ustavnog prava.
– Kada je raspisan taj natječaj, poništio ga je Ustavni sud BiH, jer je bio neustavan. Možemo na teoretskoj bazi raspravljati ima li među deset kandidata netko tko je laički kvalificiraniji od njega, ali ne postoji kriterij na temelju kojeg ga možete staviti na neko drugo mjesto – zaključio je Mioković:
