Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice, te državni parlamentarci Sabina Ćudić i Predrag Kojović obratili su se Oliveru Varheljiju (Varhelji), europskom povjereniku za proširenje, povodom njegove izjava u Beogradu o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.
Puno posla
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
– Svjesni smo da je pred nama još puno posla na putu do punopravnog članstva u Europskoj uniji, a jedan od zadataka je poduzimanje konkretnih koraka za poboljšanje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo nasljeđe Rat. U mišljenju Europske komisije svojedobno je stajalo da ‘političko okruženje još uvijek ne pridonosi pomirenju i prevladavanju događaja iz prošlosti.
Visokopozicionirani politički čelnici često osporavaju utvrđene činjenice o ratnim zbivanjima i izazivaju sumnju u neovisnost i nepristranost međunarodnih sudova. Svi akteri u Bosni i Hercegovini moraju pokazati da u potpunosti surađuju s međunarodnim sudovima priznavanjem i poštivanjem njihovih odluka. Revizionizam i negiranje genocida protivni su temeljnim europskim vrijednostima.
Negiranje genocida u Srebrenici, prije svega od strane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, u posljednje je vrijeme postalo svakodnevica. Zato je upravo u ovom trenutku nužno usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, čije je Vijeće sigurnosti proglasilo Srebrenicu zaštićenom zonom UN-a Rezolucijom 819, 16. travnja 1993. godine.
U izjavi u Beogradu rekli ste da “kolektivno kažnjavanje nikada nije bilo i ne može biti dio naših vrijednosti”, te da ne vjerujete da je “žigosanje srpskog naroda kolektivnom krivnjom izvediva opcija”.
Predloženom Rezolucijom proglašava se Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, osuđuje svako poricanje genocida, poziva države članice da kroz obrazovne sustave razviju odgovarajuće programe za sprječavanje poricanja genocida, osuđuje radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, poziva na dovršetak procesa pronalaska i identifikacije žrtava genocida, te poziva na nastavak kaznenog progona počinitelja genocida.
Trajna obveza
Ni u jednom dijelu, nijednom riječju, ni izravno ni neizravno, ne pripisuje se cijelom narodu krivnja za zločin genocida. Naprotiv, pozivajući se na presude Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, jasno je da je krivnja individualizirana na onima koji su proglašeni krivima i osuđeni za zločin genocida.
Borba u skladu s najosnovnijim europskim vrijednostima protiv revizionizma i negiranja genocida bit će naše trajno opredjeljenje.
Negiranje genocida podriva mir, sigurnost i pomirenje, ali i europsku perspektivu kako Bosne i Hercegovine, tako i cijele regije – naveli su.


