Hercegovinu iz godine u godinu posjećuje sve veći broj turista, koji u posljednje vrijeme pokazuju veliki interes za sportski turizam, no ova regija, kao i druge europske turističke destinacije, suočava se s nedostatkom radne snage, pa su iznajmljivači i vlasnici ugostiteljskih objekata prisiljeni tražiti radnike iz drugih zemalja.
„S obzirom da Hercegovina ima značajno razvijene oblike turizma kao što su vjerski, kupališni, kulturno-urbani i sportski, u kontekstu dolazaka izvan ljetne turističke sezone, treba reći da je sportski oblik turizma privukao najviše gostiju u prvoj sezoni. kvartalu ove godine, najznačajniji vremenski period po značajnijem turističkom prometu je proljeće-jesen“, rekao je u razgovoru za Fenu v.d. direktora Turističke zajednice HNŽ-a.
Kako kaže, još nemaju konkretne pokazatelje, ali sustavno rade na povezivanju svih destinacija kako bi u budućnosti imali točne pokazatelje dolazaka, boravaka, noćenja, kao i kretanja gostiju.
Podaci dobiveni iz sektora poslovnog turizma i sa prošlih sajmova pokazuju da će ova turistička sezona biti dobra, te se očekuje da će premašiti prošlogodišnji ukupni turistički promet u HNŽ-u.
Realno je očekivati da će ove godine po ukupnom turističkom prometu turizam nadmašiti rezultate prije pandemije. Prema podacima kojima raspolaže TZ HNŽ, turistička 2023. godina bila je uspješnija od prethodne te je po broju posjetitelja i ostvarenih noćenja približno slična rekordnoj 2019. godini, napominje Maslać.
Kako kaže, prvi kvartal je nešto bolji od istog promatranog razdoblja prošle godine.
„Uz stalni angažman naših turističkih djelatnika na turističkom tržištu, može se reći da su sve blaže zime na Mediteranu jedan od važnijih razloga promjena u trendovima i ponudi turističkih putovanja na ovim prostorima, pa je Može se očekivati da će buduće investicije i sadržaji u turizmu pratiti te trendove“, dodaje v.d. direktorica Turističke zajednice HNŽ-a.
Prethodno navedeni oblici turizma uvelike određuju strukturu gostiju i njihovo porijeklo. Međugorje kao hodočasničko odredište do sada je privuklo hodočasnike iz više od stotinu zemalja svijeta, dok Mostar, Neum i ostala naša odredišta posjećuju najviše turisti iz srednjoeuropskih i susjednih zemalja. S obzirom na to da je Mostar po tom pitanju napravio značajne iskorake, česti su gosti iz dalekih zemalja i Bliskog istoka, kaže Maslać.
Današnja svjetska prometna povezanost, nastavlja, osigurava dostupnost svake destinacije pa će sve snažnije pozicioniranje Hercegovine na turističkoj karti svijeta unijeti promjene u postojeću strukturu gostiju u Hercegovini, ali i ponudu.
Upitan kakva su očekivanja od ove sezone, odgovara da bi, prema informacijama dobivenim iz stručnog sektora u turizmu te s prošlih svjetskih i regionalnih sajmova, ova turistička godina po svim parametrima trebala nadmašiti prošlu.
“Iako živimo u nemirnom svijetu, makroturistička regija Mediteran trenutno je svojevrsna sigurna oaza za potencijalne turiste, a to će sigurno utjecati na Hercegovinu kao mediteransku regiju. U tom smislu, a s obzirom da je Hercegovina već postala Ove sezone očekuje se prava turistička destinacija po atraktivnosti, smještajnim kapacitetima i posjećenosti, natprosječnoj popunjenosti svih turističkih kapaciteta te snažnijem ukupnom turističkom prometu”, napominje.
Cijena ulaznice u stari grad u Mostaru?
Na pitanje postoji li u planu naplata ulaska u Stari grad u Mostaru, kaže da je ulaz i dalje besplatan, ali da je bilo razmišljanja oko regulacije ulaska u Stari grad tijekom ljetne sezone.
“Međutim, do sada nije pokrenuta nikakva ozbiljna rasprava o ovom pitanju, tako da dolasci i svi uvjeti boravka turista u Mostaru ostaju isti. Turistička zajednica Grada Mostara preuzela je buduću formalnu djelatnost i organizaciju turizma. u Gradu Mostaru, a vjerujemo da će u dogledno vrijeme razmotriti i tu mogućnost“, dodaje Maslać.
Što se tiče turističke potrošnje, kaže da je ona različita od destinacije do destinacije u Hercegovini. U hodočasničkom odredištu Međugorju, koje uglavnom posjećuju grupni gosti s punim ili polupansionskim aranžmanom, nema previše mjesta za izvanpansionsku potrošnju, pa se može reći da se tamo troši skromno, odnosno maksimalno 30 eura po osobi.
S druge strane, Neum kao kupališno-ljetna destinacija ima veću vanpansionsku potrošnju i ona bi u prosjeku iznosila oko 50 eura po osobi. U tom kontekstu se može reći da Mostar ima najveću izvanpansionsku potrošnju jer se radi o specifičnom obliku turizma, a time i specifičnim potrebama i preferencijama gostiju, te bi prosječna potrošnja bila preko 50 eura po osobi.
Turisti se i dalje u Hercegovini u prosjeku zadržavaju dva do tri dana, a izletnici u prosjeku do 5 sati.
Nedostatak radne snage
Kada je riječ o radnoj snazi, ističe kako je deficit stručne radne snage u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti postao problem turističko-ugostiteljskih tvrtki i obrta.
Praktično sva zanimanja iz ovog sektora su tražena i teško je popuniti upražnjena radna mjesta i potrebe. Zbog toga je hercegovački turističko-ugostiteljski sektor primoran radnike tražiti u susjednim, a često i dalekim zemljama. Zanimanja poput konobara, kuhara, pomoćnog kuhara, slastičara, recepcionera, vodiča, trgovca, vozača i dr. najtraženija su zanimanja tijekom turističke sezone, kaže Maslać, dodajući kako ovaj problem svakako zahtijeva ozbiljan i sustavan pristup rješavanju. to.
Porastu broja turista doprinijelo je i povezivanje Mostara s nekoliko talijanskih gradova, Zagrebom i Beogradom uvođenjem izravnih zračnih linija.
Zračna dostupnost uvjet je razvoja pojedine gospodarske regije, pa tako i turističke regije Hercegovina. Uvođenje novih zračnih linija ove godine i povezivanje Hercegovine s međunarodnim zračnim lukama u okruženju i Europi dat će veliki doprinos povećanju broja posjetitelja ovog dijela Mediterana zračnim putem ove turističke sezone, ističe Maslać.
Također smatra da niti jedna gospodarska regija, pa tako ni turistička destinacija, ne smije izgubiti iz vida da je prometna povezanost jedan od ključnih čimbenika razvoja.
Prema njegovim riječima, suvremeni turist navikao je da ima mogućnost prijevoza zračnim putem do željene destinacije, pa su ove godine hercegovačke nadležne institucije najozbiljnije pristupile povezivanju Zračne luke Mostar s međunarodnim zračnim lukama i time dale značajan doprinos dostupnosti. Hercegovine na turističkom tržištu.
“Zračna luka Mostar konačno je prepoznata kao važan i nezaobilazan segment povezivanja, što će se nadamo potvrditi i u godinama koje su pred nama. Zračna luka Mostar ima ogroman potencijal i vjerujemo da će konačno ispuniti očekivanja svih”, kaže v.d. UO HNŽ-a da bi turistička politika regije Hercegovina morala snažnijim mjerama osigurati još veću ulogu zračnog prometa u dostupnosti Hercegovine kao turističke destinacije, jer je Zračna luka Mostar opremljena za znatno veće korištenje svoje infrastrukture.
Na kraju je podsjetio da je Turistička zajednica HNŽ-a u sklopu svojih marketinških aktivnosti nastupala na svim značajnijim svjetskim i regionalnim sajmovima turizma koji su se održavali na europskom kontinentu.
“Uz sve promidžbene alate koji se koriste, treba izdvojiti proizvod Virtual Tour Herzegovina koji je TZ HNŽ-a stavila na raspolaganje putem svoje web stranice. Ovim proizvodom TZ je omogućila potencijalnim turistima Hercegovine putovanje u novi način – iz udobnosti svog doma ili bilo kojeg drugog mjesta istraživati, planirati i uživati u ljepotama hercegovačkih prirodnih i društvenih turističkih atrakcija i vrijednosti“, zaključuje Maslać.
