Dok Europa slavi pobjedu nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, četnici na Ravnoj gori u Srbiji počinju svoje višednevno okupljanje, gdje već prvog dana nekoliko stotina simpatizera Ravnogorskog pokreta iz Srbije i okolnih zemalja, uz ruske zastave i fotografije Vladimira Putina, glorificiranih domaćih ratnih zločinaca i veličanih “brisanjem” naselja Fazlagića Kula u napadu 1992. godine u kojem je ubijeno više od stotinu bošnjačkih civila iz Gacka.
Kasno je jutro u utorak, 8. svibnja, dok ravnogorskom visoravni odjekuje najpoznatija ravnogorska pjesma “Spremte se, spremte četnici, bit će veliki boj”. Na brisanom prostoru između crkve i šume stotine okupljenih u crnim odorama počinju višednevno obilježavanje okupljanja poražene četničke vojske u Drugom svjetskom ratu. U uniformama Jugoslavenske vojske u domovini koju je predvodio Dragoljub Draža Mihailović, četnički vođa osuđen 1946. godine na smrt zbog veleizdaje i suradnje s nacističkom Njemačkom, okupljeni pjevaju četničku himnu, postrojeni ispred predsjednika Ravnogorca pokret i svećenici.
Stotine mladića i staraca, s kapama s kokardama na glavi, sa zastavama četničkog pokreta na kojima je oslikana mrtvačka glava i natpisi “S vjerom u Boga” i “Sloboda ili smrt”, pozdravljaju se uzvicima. “Živela Srbija”. Osmog svibnja slave Markovdan kada se prisjećaju okupljanja četničke vojske na Ravnoj gori, visoravni na planini Suvobor u zapadnoj Srbiji, koje se naziva i Treći srpski ustanak.
Neki od njih nose i srpske zastave, obučeni u crne ili maslinastozelene uniforme, s čizmama na nogama, a nekima za pojasom vise noževi i bajonete. Kako su ranije najavili organizatori skupa, riječ je o pripadnicima Ravnogorskog i Četničkog pokreta iz “svih srpskih zemalja”.
Ispred mikrofona i razglasa, postavljenih nasred ograđenog platoa uz crkvu Svetog Jurja, gdje nenajavljeni posjetitelji nisu mogli ući, izlazi muškarac sijede brade i kose, u odijelu i s kravatom. Ljubovije Nenadović, predsednik Ravnogorskog pokreta, oduševljeno kaže da visoravan na kojoj se nalazi ovo mesto “kao magnet privlači slobodoumne Srbe” i ponosan je što je svake godine sve više mladih na Ravnoj gori. kao ljudi spremni da brane Srbiju. Njegovim govorom pozivajući se na granice Velike Srbije, koja uključuje i teritorije susjednih država, otvara službeni dio programa.
“Pobijedit ćemo, pobjeda nam se smiješi, vrijeme se promijenilo. Došlo je vreme da Srbi budu domaćini u svojoj zemlji. Gdje je naša država, koje su granice te Srbije? Te granice na zapadu su negdje Karlovac, Karlobag, Virovitica. Iznad Sofije na istoku. Na jugu dopiru do južnih mora”, kaže Nenadović.
Gledajući brojne mladiće i djevojke koji ispred sebe stoje u četničkim uniformama ili sa obilježjima četničkog pokreta, Nenadić kaže da će vrijeme koje dolazi pokazati zašto su tražili bratsku slogu među Srbima i podsjeća nazočne da želja im je povratak kraljevstva, s kraljem iz kuće Karađorđevića. No, kada pokuša iskazati potporu i zahvaliti se predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, dobiva zvižduke iz mase. Neki ga nazivaju izdajnikom.
Veliki broj okupljenih pratio je prolazak Ravnogorske i četničke organizacije do spomenika Draži Mihailoviću.. Detektor
Njegov govor, osim pripadnika Ravnogorskog i Četničkog pokreta iz Srbije, čuli su i simpatizeri ovih pokreta iz Višegrada i Banje Luke. Tu su i članovi moto kluba MC Srbi iz Šapca, čiji članovi na prslucima nose logo mrtve lubanje, kakav su koristile nacističke snage.
Okupljanje ne propuštaju ni Ravnogorci iz Gacka u BiH. Milorad Šarović predstavljen je kao narodni guslar, dok objašnjava koliko mu je čast što govori na Ravnoj Gori i kako donosi “pozdrave iz cetinjskog Gacka, gdje je stoljećima stajala zloglasna Fazlagića kula”.
“Bog mi je svojom promisli i voljom dao zadatak da osnujem pokret Bijelih orlova zvani Gatački jurišni bataljon i da 1992. godine, nakon 527 godina, udarim na strašnu Fazlagića kulu i za jedanaest sati je uništim do tlo, da se nikada ne oporavi“, kaže Šarović.
Fazlagića Kula je naziv po kojem je poznata mjesna zajednica Kula kod Gacka, koju Razvnogorci vide kao jedno od posljednjih uporišta pronacističke Nezavisne Države Hrvatske u Bosni i Hercegovini. U lipnju 1992. Kula je bila meta pješačkog napada vojnih i policijskih formacija. U zločinu, koji je jednom presudom okvalificiran kao istrebljenje, ubijeno je 130 civila bošnjačke nacionalnosti, ali za ovaj zločin još nitko nije odgovarao ni pred domaćim, ni pred regionalnim pravosuđem.
Činjenice u vezi s ovim zločinom utvrđene su presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, izrečenom Momčilu Krajišniku, ratnom predsjedniku Skupštine Republike Srpske, kao i presudama Suda BiH. Bosna i Hercegovina se izrekla bivšim policijskim dužnosnicima ovog entiteta Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu.
Postrojavanje pripadnika ravnogorskog i četničkog pokreta. Detektor
Organizatori skupa na Ravnoj Gori dodjeljuju povelje pokretima, udrugama i istaknutim pojedincima za doprinos u očuvanju i njegovanju tradicije lika i djela Draže Mihailovića, četničkog i ravnogorskog pokreta. Sa razglasa odjekuju nazivi pokreta iz različitih gradova Srbije, Chicaga, Melbournea, ali i Ugljevika, Gradiške, Vlasenice, Istočnog Sarajeva i Lopara. Pripadnici pokreta u ovim gradovima, u četničkim odijelima, sa šubarama ili šajkačama, ova priznanja primaju pred strojem.
Priznanja su uručena i predstavnicima veteranskih udruženja “Garda Panteri” iz Bijeljine i “Mandini lavovi” iz Ugljevika, kao i pripadniku Pokreta srpskih četnika u otadžbini pod komandom vojvode Slavka Aleksića, jednog od trojica Stanovaca koji su osuđeni na po pet mjeseci zatvora zbog veličanja četničkog pokreta i Draže Mihailovića u Višegradu, odnosno izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Posmrtno priznanje primio je četnički vojvoda Rade Radović, koje je preuzeo njegov sin.
Službeni dio programa završava pjesmom i srpskim narodnim igrama.
Platoom između crkve i spomenika Draži Mihailoviću paradiraju ravnogorci, predvođeni dvojicom konjanika obučenih u uniforme vojske Kraljevine Jugoslavije. Ovu, kao i sve dosadašnje aktivnosti, prate stotine okupljenih koji mobitelima i fotoaparatima pokušavaju ovjekovječiti zanimljive trenutke, pojedince i grupe zbog kojih su do Ravne Gore putovali nekoliko sati.
Štandovi sa zastavama, majicama s Putinom, Mladićem i hladnim oružjem. Detektor
Bio je to znak da je vrijeme za zajednički ručak koji su nazvali „stolom ljubavi“ na koji su se u toj koloni uputili oni koji su željeli nastaviti druženje uz narodnu glazbu, razgovor, piće i hranu. Sve su to mogli pronaći u šatoru nedaleko od crkve, sa stolicama spremnim za prijem gostiju i zastavom s natpisom: “Kad se vojska vrati na Kosovo”.
Na putu do šatora brojni prodavači na svojim štandovima izlažu razne odjevne predmete sa slovom Z, simbolom ruske invazije na Ukrajinu. Osim ovih simbola, u ponudi su i majice s likovima ruskog predsjednika Vladimira Putina, Draže Mihailovića, kao i Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS) osuđenog na doživotni zatvor zbog genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Neki ljudi iz konvoja zastaju kako bi pogledali i kupili neku od ruskih i srpskih zastava, kokardi ili odjeće sa simbolom “Wagnera”, zloglasne ruske paravojne formacije čiji se pripadnici bore u Ukrajini od 2014., a koju SAD Sjedinjene Države uvele sankcije nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Dječak s imitacijom puške na Ravnoj Gori. Detektor
Dok gledamo štand na kojem je moguće kupiti razne komade hladnog oružja, poput noževa i bajuneta, prolazi dječak obučen u četničku odjeću i igra se imitacijom jedne od pušaka iz Drugog svjetskog rata.
Niže, u šumi na cesti s ispucanim asfaltom koja vodi do crkve i platoa gdje se okupljaju četničke i ravnogorske organizacije, postavljeni su šatori oko kojih se okupljaju pojedini posjetitelji. Uz različite pjesme koje veličaju ove pokrete, druže se uz alkohol i hranu s roštilja koju sami pripremaju.
Dok iz šatora dopire glazba, automobili i autobusi registracija iz BiH i Srbije već napuštaju livade na kojima su parkirani. Neki koji borave u šatorima planiraju ondje ostati nekoliko dana, barem do subote, 11. svibnja, za kada su još neke ravnogorske udruge najavile svoje okupljanje.
