Središnje izborno povjerenstvo BiH raspisalo je jučer lokalne izbore prema izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit.
Ono što je sve zanimalo je reakcija vlasti u RS-u s obzirom na njihove najave da neće izaći na izbore po pravilima koja nameće, kako kažu, “lažni visoki predstavnik”.
Retorika iz RS-a se stišava
Da su najave i nacrt entitetskog izbornog zakona bili samo trik biračima, naslućuje i izjava predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića. Kazao je da će vladajuća koalicija u RS-u održati sastanak kako bi vidjeli što će se učiniti po ovom pitanju, s obzirom na to da entitetski izborni zakon još nije usvojen. Dakle, od priče o lažnom visokom predstavniku i odlukama koje se neće poštovati, došlo se do toga da će biti tema razgovora, a na kraju će sasvim sigurno biti i priznate.
Možda će se pripremiti i neki popratni folklor u smislu izjava da su ovo posljednji izbori po ovim pravilima, a izborni zakon RS-a po kojem će izbore provoditi entitetska izborna komisija možda će biti donesen prije izbora. ali je isto tako sasvim jasno da će ga visoki predstavnik odmah opozvati.
Predsjednik SP-a Petar Đokić već je najavio izlazak na izbore u Brčkom. Izlazak na ove izbore najavio je i oporbeni SDS.
Ono što je ključno je da će se korištenje skenera za prebrojavanje glasova, koje je najavljeno kao veliki iskorak, u ovom izbornom procesu koristiti kao pilot projekt u samo nekoliko općina i na malom broju biračkih mjesta.
No, predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić na konferenciji za novinare pojasnila je i taj segment, odnosno da će se na tim biračkim mjestima, kao i do sada, glasovi brojati ručno, ali da će se samo testirati skeneri kako to radi. Dakle, ni u tim općinama ne može se jamčiti transparentnost izbornog procesa.
Službena kampanja
A kako je to bilo transparentno kada pravo glasa ima 3,40 milijuna birača, a prema popisu stanovništva iz 2013. ova je država imala 3,53 milijuna ljudi. U međuvremenu je zemlju napustilo stotine tisuća ljudi, a sigurno su svi ostali maloljetni. To budi sumnju da se na biračkom popisu opet nalaze mrtvi ljudi, koji su i ranije “glasali”.
Hadžiabdić je najavila da od trenutka raspisivanja izbora nije dozvoljena prijevremena kampanja. Međutim, takve je stvari gotovo nemoguće kontrolirati.
Izravno korištenje resursa javnih institucija za promicanje sebe kao kandidata ili izravno promicanje sebe na društvenim mrežama kao kandidata više nije moguće.
Zlouporaba javnih sredstava, između ostalog, uključuje “korištenje javnih sredstava i sredstava u svrhu izravne ili neizravne kupnje potpore birača tijekom predizborne promidžbe, što uključuje, između ostalog, davanje jednokratnih novčanih ili ne- novčane potpore građanima ili kategorijama građana, osim ako se pružanje tih potpora planira u okviru redovnih proračunskih subvencija.«
No, to nikako ne može spriječiti službenu kampanju. Ako je netko gradonačelnik već tri godine, on je već, ako ima većinu u vijeću, vrlo vjerojatno u proračunu izborne godine planirao povećana izdvajanja za socijalna davanja ili projekte. Ako se taj isti načelnik pojavi na otvaranju asfalta neposredno pred izbore u nekom selu, apsolutno nema potrebe objašnjavati da je opet kandidat za načelnika i da to radi iz tog razloga. Sama namjera je vrlo jasna, a spriječiti tako nešto bilo bi ugrožavanje redovitih aktivnosti.
Ograničenje preferencija
Isto tako zastupnik s više razine vlasti, ako je, primjerice, kandidat za načelnika, u zakonodavnom tijelu može predlagati koliko god želi različitih inicijativa koje bi mogle utjecati na građane općine u kojoj se nalazi. radi, ali ne postoji način da se to završi.
U tom slučaju mediji su uskraćeni za objavu da je dužnosnik kandidat na izborima, ali će se informacija o tome tko je kandidat na izborima lako dobiti otvaranjem web stranice Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, znatno prije otvaranja predizborne kampanje.
Novost na ovim izborima bit će ograničenje preferencija na najviše tri kandidata unutar jedne stranke. Ako se glasa za više od tri kandidata, glas će biti važeći za stranku, ali se preferencijalni glasovi neće računati. Ta je odluka bila optimistična u smislu da će smanjiti lobiranje unutar stranke, što je značilo da su u savjetima, skupštinama i parlamentima prolazili oni koji su preko stranačkih kolega izlobirali najviše glasova. No, manjkavo je to što ova odluka nije popraćena smanjenjem ili ukidanjem unutarstranačkog praga, pa uz označavanje samo tri preferencije teško da će netko prijeći unutarstranački prag koji iznosi 10 posto. na lokalnim izborima, a gotovo nemoguće na općim izborima, gdje je 20 posto.
Poseban izazov je kako će Središnje izborno povjerenstvo BiH pronaći 12.000 predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika, koji bi trebali biti politički neovisni. Ako je princip isti kao i kod članova općinskih izbornih povjerenstava, gdje su nerijetko bila djeca ili rodbina lokalnih dužnosnika, koji “nisu članovi nijedne političke stranke”, jasno je da nema previše nade za transparentnost.
Ono što je pohvalno u ovim izmjenama svakako je zabrana govora mržnje, iskorištavanje djece u političke svrhe, sankcioniranje političkih subjekata koji se služe dezinformacijama, a ono što je ključno jest da ratni zločinci gube pravo glasa. Što se tiče ratnih zločinaca, neki su već izbrisani s biračkog spiska, a riječ je o osobama koje su pravosnažno osuđene na sudovima u BiH, ali izazove mogu predstavljati presude koje su izrečene izvan granica naše zemlje. .
