Romi danas slave Đurđevdan (Ederlezi), jedan od svojih najvažnijih praznika. Nakon jurjevske zornice, jutarnjeg umivanja i kupanja, počinje slavlje uz ples, pjesmu i bogatu trpezu.
Blagdan se slavi na različite datume, ovisno o kalendaru kojeg se pridržava.
Đurđevdan predstavlja granicu između zime i ljeta. Iako ga slave i drugi narodi, njegov značaj je neusporedivo veći za romsku kulturu, u kojoj je Đurđevdan (Ederlezi) jedan od najvažnijih praznika.
Najrašireniji običaji vezani uz ovaj blagdan su pletenje vijenaca od ljekovitog bilja i umivanje vodom u koju su potopljene ljekovite biljke te kupanje u rijeci. Cvjetovi đurđica, od kojih se pletu vijenci, beru se unaprijed, a običaj je da vijenci od đurđica i maslačka stoje na vratima do blagdana sljedeće godine.
Pripreme počinju dan ranije, a značajan dio proslave ovog praznika je i Đurđevdan.
Običaj je da toga dana najstariji član obitelji ustane u zoru, umije se vani, uzme dren i laganim udaranjem probudi ostale članove da budu “zdravi kao dren”. Nakon toga počinje slavlje uz glazbu, ples i što bogatiju trpezu.
