Ismail ef. Povodom otvorenja Arnaudija džamije u Banjoj Luci, najavljenog za utorak, 7. svibnja, muftija banjalučki Smajlović je u razgovoru za Anadoliju kazao kako postoji više dimenzija značaja ove džamije čijom se obnovom završava proces obnove 16 porušenih džamija u Banjoj Luci.
Stoljetna tradicija
– Kada je riječ o važnosti i važnosti Arnaudi džamije, ona ima dvije dimenzije, jedna je čisto vjerska, ona za koju je i građena, za potrebe muslimana u obrednom smislu, i zato su muslimani sretni da dobiju obredni prostor koji ima svoju stoljetnu tradiciju. Kod nas vremenom, ne samo u ovoj džamiji, nego na cijelom prostoru islamskih zajednica, a čini mi se i u muslimanskom svijetu, kako džamije dolaze u svoje godine, muslimani smatraju da se u njima klanja. ima veću vrijednost.
Tako taj kontekst Arnaudi dobija među muslimanima, mjesta veće pobožnosti gdje oni rado dolaze i ovdje su rado čekali njegov povratak u upotrebu i mogućnost da u njega dolaze radi ibadeta. Specifičnost ove džamije za muslimane je, a čini mi se da u posljednje vrijeme, posebno u Bosni i Hercegovini, nemuslimani pridaju značaj vakifima čiji su mezari uz džamije, a ova džamija ima tu specifičnost da u kompleksu džamija, kao iu kompleksu džamija, ima i vakife koji se nalaze uz džamije. sam objekat je mezar Hasan defterdara i njegove supruge kao vakifa, kao graditelja i donatora ove džamije od njenog prvog osnutka – kazao je Smajlović.
Prema njegovim riječima, druga dimenzija je monumentalnost, jer je riječ o objektu koji nosi svoju umjetničku dimenziju, koju kulturna baština ovih prostora prepoznaje i želi njegovati, za javnost općenito.
Dodao je da je to dimenzija koja nadilazi okvire kako Islamske zajednice u BiH tako i muslimana u odnosu na njihove obredne potrebe.
Rekao je da svaka od 16 monumentalnih banjalučkih džamija ima svoju priču, kao i Arnaudi koju svi rado slušaju, a umjetnici pronalaze detalje ili arhitektonske vrijednosti ili neke druge dimenzije uređenja interijera, slikarstva, kaligrafije, pisanje stihova i poruka koje muslimanima mnogo znače.
– Neki treći prostor na koji se ovdje susrećem danima, možda od prvog momenta dolaska u Banju Luku na funkciju banjalučkog muftije, pitanje je Banjalučana kada će se otvoriti za javnost. Ovdje ima i muslimana i nemuslimana, čini mi se podjednako zainteresiranih. Sretan sam što će, ako Bog da, od 7. maja Arnaudi džamija biti otvorena za sve – kazao je muftija banjalučki.
On smatra da sama činjenica da smo iza tog jednog dramatičnog vremena kada su Banjalučani, koji su tada živjeli ovdje kao muslimani i bili svjedoci rušenja i uklanjanja, znači da je njihov povratak, prije svega, osvježenje ili uvjetno rečeno. rehabilitacija onih muslimana kojima je bilo teško.
– Sjećam se da su tada neki mediji prenosili izjave građana Banje Luke, nemuslimana, da im teško padaju rušenje monumentalnih objekata poput Arnaudije, Ferhadije, Gazanferije, svih 16 džamija. Ta svijest čestitih ljudi bila je protiv rušenja ovakvih objekata i zato je bila i tada u tom vihoru razaranja, u tom vihoru rata, kada su određene svijesti smatrale da takva monumentalnost, takve vrijednosti nemaju nikakvog značaja i da ih treba ukloniti. .
Eto, ova druga svijest bi se moglo reći da je pobjednička, džamije nikada nikome nisu smetale, pa ni crkvama, mogućnost života i suživota i svega što je pojedincu potrebno kao vrijednost i u tom smislu procjenjujem da je značajan broj onih kome to predstavlja radost, možda su izumrle ove druge destruktivne sile, destruktivne sile ili oni koji su tada imali svijest i potrebu da to otklone ili šta već, ja ih uglavnom ne vidim na sceni – naglasio je Smajlović.
Rekao je da na svim prostorima Bosne i Hercegovine i Balkana, kao i u zemljama Europske unije, postoje migracije koje sociolozi mogu istražiti i definirati da li su ekonomske, pravne ili vjerske.
– Mi definitivno imamo obraza da nam se pojedini džemati brojčano smanjuju, ali ne i članstvo. U tim džematima imamo dovoljan broj džematlija za funkcioniranje tih džemata. U obrednom smislu, istina, sve je manje ljudi, manje je onih koji dolaze u mekteb, kao i onih koji se upisuju u škole kroz obrazovni proces osnovnog i srednjeg nivoa.
To smanjenje bilježimo i to je naša realnost. No, nijednu džamiju koju smo obnovili nismo zatvorili, već smo svakoj dali specifičan sadržaj onoliko koliko postoji realna potreba među muslimanima tog kraja – kazao je Smajlović.
Govoreći o povratnicima, rekao je da se kroz medije daju određene informacije, ali je životna realnost drugačija. Istakao je da građani žive svoj život sa susjedstvom, kako muslimani tako i nemuslimani, zaposleni i nezaposleni, Bošnjaci i oni koji to nisu, kao i on u zgradi u kojoj živi i dijeli životni prostor s drugima.
– Ta vrsta destrukcije koja je prisutna kroz medije, kroz javnost, do te vrste prijeteće retorike među građanima, nema je u javnom životu. Nije nam nepoznato, pogotovo nama koji smo preživjeli taj ratni period, ta teška zvjerska stradanja nedužnih, nedužnih ljudi, kao što su bila i druga ratna područja gdje su se sukobljavale vojske, vodile bitke i tako dalje.
Međutim, mi želimo živjeti u nekom normalnijem vremenu, primjerenijem ljudskom rodu, za jedan zdrav svijet, za jedan pristojan svijet, reći ćemo, ta plemenska svijest, ratnička svijest, koja treba ljude vratiti u, rekao bih, primitivno doba, ne vraća se – istaknuo je Smajlović.
Ima još puno posla
Rekao je da je 1992. godine bio mladić, u zrelijim godinama, a to mu je palo na pamet kada je jedan od novinara upitao: “Kako shvaćate ovo uzimanje oružja u odnosu na pero?” – da kad se čovjek treba vratiti u neka primitivna vremena plemenskog razmišljanja, umjesto olovke uzme koplje.
– Treba li nam ta svijest? Ja svakako ne mislim da treba i radije bih skratio ovu analizu i prešao na neku svjetliju temu, jer toga ima više u javnom životu, a vi mediji trebali biste skrenuti pozornost na kulturne događaje kao što je ova izložba. , otvaranje Arnaudije, kao što je inauguracija biskupa, neki drugi, govorim iz vjerske dimenzije, značajni događaji, a vjerujte mi, toliko je kulturnih događaja u našoj životnoj sredini, malo se privlači pozornost to – kazao je muftija.
Dodao je kako ima puno primjera vrijednih domaćina, dobre organizacije, ali se malo privlači pozornost na njih jer je “zanimljivije pratiti neke pojedince koji ne znaju što su rekli prije sat vremena, a kamoli dan ili više prije“, a ne bave se analizom vlastitog iskaza, a kamoli procesa koje mogu i trebaju voditi.
– Moje je da živim sa muslimanima, rado se osvrćem na sve vjernike koji žele da se približe Bogu, Stvoritelju svega, muslimane i nemuslimane, a nekako mi je draže da s njima dijelim životni prostor. kao i kod svih drugih poštenih ljudi koji se možda ne izjašnjavaju uvijek što su po vjerskoj pripadnosti. Toliko je kulturnih, obrazovanih, pristojnih ljudi da je s njima lakše dijeliti život i životni prostor nego s ekscentričnim ljudima koji ponekad ne znaju što će sami sa sobom – kazao je muftija banjalučki.
Istaknuo je kako je suštinski religiozno, a realno ljudski da smo svi nastali od jednog muškarca i jedne žene i da svi imamo genetsko podrijetlo u tome.
Prema njegovim riječima, kroz povijest su svi čestiti ljudi promicali dobro i “činimo dobro, da se vratimo u blagostanje, u raj, jer samo s dobrim se tamo može doći. Ako to ne činimo, mi ćemo imati pakao u životu, a sigurno zbog tih grijeha i fanatizma, imamo pakao i na onom svijetu“.
Istaknuo je kako je sretan što početak njegovog mandata u Banjoj Luci prate lijepi događaji i proslave, ali ima još puno posla, ne samo na kvaliteti života kojoj treba doprinijeti kroz Islamsku zajednicu. i organizacijsku strukturu koju imaju u ovom području. Arnaudija se vraća, nedavno je otvorena Kizlaragina džamija u Mrkonjić Gradu, banjalučka Medresa “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” uskoro će ispratiti prvu generaciju maturanata, za koji dan će početi obnova Sahat-kule u Banjoj Luci i odnosno sa područja Islamske zajednice onoliko koliko može u prvom valu.
Bolja kvaliteta života
– Sljedeće je da razmišljamo o projektima i da sa državnim vlastima što više razvijamo da svojim resursima i kapacitetima izgradimo potrebnu infrastrukturu za kvalitetniji život muslimana na ovim prostorima. Uključit ćemo se u sve dobre projekte, bez obzira ko ih vodi, da li državni organi, nevladine organizacije, strani faktori, uglavnom Islamska zajednica je otvorena za saradnju i napredak – dodao je banjalučki muftija Ismail-ef. Smajlović.
Pojasnio je da Banja Luka nema kvalitetan smještaj za učenike medresa, studenti nemaju dovoljno kvalitetan smještaj za studiranje, sjedište muftijstva je neadekvatno, nema školski centar, kvalitetne školske učionice, nastavni prostor. za rad u bilo kojem segmentu, te je istaknuo da se ne trebaju žaliti, jer rade u takvim uvjetima i okolnostima.
