Državni koordinator za reformu javne uprave (RJU) Darko Kasap kazao je u razgovoru za Fenu da su transparentnost i odgovornost važan dio funkcioniranja javne uprave te da je transparentnost temelj na kojem se gradi povjerenje između javnosti i vlasti.
Kasap je rekao da se posljednjih godina sve više traži transparentnost u državnim tijelima, jer građani više ne žele samo biti informirani, već traže da im institucije omoguće sudjelovanje u procesima donošenja odluka.
Donošenje odluka
– Novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnoj razini predviđa obvezu javnih institucija da skupove informacija od javnog značaja proaktivno objavljuju na svojim internetskim stranicama. Ovi podaci najvećim su dijelom sadržani u standardima proaktivne transparentnosti – dokumentu koji je Vijeće ministara BiH usvojilo u prosincu 2018. godine i zadužilo Ured koordinatora za reformu javne uprave da provede istraživanje o ispunjavanju standarda i izvještava bh. Vijeće ministara – kazao je.
Kasap tvrdi da su institucije obvezne objavljivati podatke u strojno čitljivim formatima, kako bi ih javnost mogla analizirati, razumjeti procese donošenja odluka i koristiti ih za stvaranje nekih novih vrijednosti.
Naglasio je da je prošlogodišnje istraživanje pokazalo blagi porast dostupnosti informacija javne uprave na web stranicama Bosne i Hercegovine. institucija.
– Uskoro krećemo s novim istraživanjem, a rezultate planiramo obraditi i objaviti do srpnja/kolovoza ove godine. Upravo zbog donošenja novog zakona očekujemo da će institucije biti otvorenije prema javnosti. Jer njegova cjelovita provedba ključni je korak ka izgradnji povjerenja i osiguravanju odgovornosti tijela javne vlasti – istaknuo je.
Kasap je podsjetio da je 16. travnja u Sarajevu održan 7. sastanak Specijalne skupine za reformu reforme između BiH i EU.
– Kada je u pitanju reforma javne uprave, preporuke sa 6. sjednice ovog tijela, između ostalog, odnosile su se na uspostavu funkcionalnog tijela za donošenje političkih odluka u kojem će biti predsjedateljica Vijeća ministara BiH, predsjednici entitetske vlade i gradonačelnik Brčko Distrikta, dok državna razina, entiteti i Brčko Distrikt trebaju donijeti odluku o aranžmanu za koordinaciju reforme javne uprave, tzv. Zajednička platforma – rekao je.
Potpisivanjem Zajedničke platforme o provedbi reforme javne uprave prošle godine i održavanjem prve sjednice u veljači ove godine Koordinacijski odbor je, kako kaže Kasap, profunkcionirao i time otklonio nedostatak političkog usmjerenja reforme, koji je također bio prepoznat u dokumentima Europske komisije.
Pojasnio je da Koordinacijski odbor obavlja funkciju usklađivanja djelovanja upravnih tijela različitih razina vlasti u provedbi reformskih mjera, funkciju političke koordinacije i ukupnog nadzora.
– Potpora članova ovog tijela je značajna u smislu razumijevanja važnosti određenih pitanja i njihovog stavljanja na dnevni red sjednica Vijeća ministara BiH i vlada – kazao je.
Kasap tvrdi da je Koordinacijski odbor na sjednici u veljači preporučio da se reformske aktivnosti uvrste u programe rada institucija, pa tako i Vijeća ministara BiH/Vlade, što je također jedna od funkcija ovog tijela propisana platforma.
– Također, temeljem informacija o kašnjenjima i preprekama u provedbi reforme javne uprave, kao i zaključaka sa sastanaka Posebne skupine za RJU, Koordinacijski odbor je donio zaključak o potrebi prioritizacije i revizije Akcijskog plana, te ga Očekuje se da će se članovi Koordinacijskog odbora snažno založiti za ubrzano donošenje dokumenta kada bude gotov – istaknuo je.
Nadzorni timovi
Dodao je da su Vlada Republike Srpske u prosincu prošle godine, a Vijeće ministara BiH u ožujku ove godine imenovali predstavnike institucija u nadzorne timove, čime su stvoreni ključni preduvjeti za rad funkcionalne tehničke strukture i što signalizira spremnost vlada na daljnja ulaganja u reformu.
– U narednom razdoblju bit će potrebno nastaviti daljnje razgovore s donatorima kako bi se osigurala sredstva za provedbu Akcijskog plana reforme javne uprave – kazao je.
Govoreći o aktivnostima koje je pohvalila Europska komisija, Kasap je kazao kako se pohvale odnose na uspostavu političke koordinacije u reformi javne uprave, izradu Programa integracija u EU, te donošenje izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi državnoj razini, kao i Zakon o slobodi pristupa informacijama na razini institucija BiH.
No dodao je da je Povjerenstvo izrazilo nezadovoljstvo brzinom ispunjavanja svojih preporuka s prošlogodišnjeg sastanka te da očekuje bržu provedbu starih, ali i novih preporuka.
Istaknuo je kako Povjerenstvo do kraja srpnja ove godine očekuje završetak revizije Akcijskog plana i utvrđivanje novih prioriteta u području reforme javne uprave, a rok za ispunjenje mjera iz Akcijskog plana ostaje isti, kraj 2027.
– Do lipnja 2023. godine državna razina vlasti trebala je osnovati radnu skupinu za usuglašavanje zakona o državnoj službi na cijelom području države, a samim time i sistematizacije radnih mjesta, kategorija poslova, a potom i standarda plaća. Ministarstvo pravde BiH je 2021. godine iniciralo osnivanje zajedničke radne skupine koja je trebala raditi na usuglašavanju zakona o državnoj službi na svim razinama, ali su se ovoj inicijativi odazvale samo Agencija za državnu službu BiH i Agencija za državnu službu FBiH. Međutim, planom rada Narodne skupštine RS-a predviđeno je razmatranje novog zakona o državnoj službi u Republici Srpskoj u četvrtom kvartalu ove godine, dok je u Federaciji BiH planirano održavanje sastanka /okrugli stol u svibnju o usklađivanju zakona o državnoj službi – objasnio je.
Kasap je istaknuo da je Europska komisija pozvala Bosnu i Hercegovinu da unaprijedi nacrt Programa integracija u EU, revidira i usvoji Akcijski plan za reformu javne uprave s troškovima njegove provedbe, te unaprijedi funkcioniranje koordinacijskih struktura.
Plan akcije
Istaknuo je kako bi Bosna i Hercegovina trebala izvršiti izmjene i dopune zakona o državnoj službi tako da budu usklađeni s načelom zasluga i uzajamnosti u cilju profesionalne i depolitizirane državne službe, te donijeti propise na državnoj razini o planiranju strateške politike za cijelu državu i određivanje jedne institucije na državnoj razini koja je odgovorna za politiku planiranja. Također, potrebno je poboljšati praćenje provedbe Državne strategije upravljanja javnim financijama.
Na upit koji je fokus novog, revidiranog akcijskog plana reforme javne uprave i kada namjeravaju taj dokument finalizirati, Kasap je rekao da još nemaju konačan prijedlog aktivnosti.
– O tome ćemo u svibnju razgovarati sa svim koordinatorima za reformu javne uprave i članovima nadzornih timova. Najveći izazov za sljedeće razdoblje je digitalizacija javne uprave. Većina aktivnosti još uvijek je aktualna, posebice izgradnja gradivnih blokova koji će omogućiti pružanje elektroničkih usluga, što uključuje uspostavu Kataloga usluga putem kojeg će se u budućnosti pružati elektroničke usluge, uspostavu i jačanje centara dijeljenih usluga. usluge, e-plaćanja, državni autobusi itd., dakle sve elemente koji su potrebni za buduće pružanje e-usluga – naglasio je.
Nužnim smatra osigurati interoperabilnost, kojoj će se morati prilagoditi dosadašnji i sada razvijeni sustavi, te omogućiti institucijama da međusobno komuniciraju, umjesto da ljude šalju da putuju po zemlji i pred šalterima skupljaju dokumente koje im dužni su se osigurati prema zakonima o upravnom postupku.
– Nedostaje zakonodavni okvir u oblasti usluga. Nije usvojen prijedlog zakona o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije, nedostaje zakon o kibernetičkoj sigurnosti, nije omogućena uporaba sigurnog elektroničkog potpisa – istaknuo je.
Govoreći o iznosu novca koji je Vlada izdvojila za reformu javne uprave i da li je on dovoljan za realizaciju svih planiranih aktivnosti, Kasap je kazao da je Vijeće ministara BiH u proteklom periodu izdvajalo novac za Fond za reformu javne uprave. na temelju trogodišnjih, odnosno godišnjih odluka, koje je predložio Ured koordinatora.
– Na sličan način su u Fond za RJU dodijeljena sredstva i s drugih razina. Trenutno je Fond za RJU u blokadi i očekujemo da će Ured koordinatora u suradnji s koordinatorima za RJU dostaviti na usvajanje dokumente o deblokadi Fonda za RJU i predložiti daljnji način raspodjele – kazao je.
Manje od 10 posto
Tvrdi da postoji spremnost da se osiguraju izdvajanja, ali da je potrebno definirati načine i opseg, jer je u ovom trenutku teško govoriti o postocima ako se zna da su domaća ulaganja u Fond za RJU iznosila sedam posto u odnosu na na uloženi novac donatora.
– Mi svakako smatramo da taj iznos ne bi trebao biti manji od 10 posto – istaknuo je.
Naglasio je da u Fondu za RJU ima više od 10 milijuna maraka, ali da taj novac ne mogu koristiti ukoliko se ne donesu odgovarajuće odluke o deblokadi Fonda.
– Znate da su cilj reforme javne uprave u BiH usklađene reforme, sprječavanje fragmentacije i osiguranje jednakog napretka na svim razinama – kazao je.
Kasap je zaključio da je najučinkovitiji način za to provođenje istovremenih reformi na svim razinama, koje su u proteklom razdoblju osigurane kroz projekte, bilo da su financirani iz Fonda za RJU ili drugih izvora.
