Svakog 25. studenog brojna izaslanstva u Sarajevu s državne, entitetske, kantonalne i gradske razine vlasti obilježavaju Dan državnosti BiH, tj. kada je 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a, čime je obnovljena državnost naše domovine.
Tko je Djed Božićnjak?
Dobro, slavi se ZAVNOBIH, ali ako bilo koga od prisutnih pitate za Vojislava Kecmanovića Đedu, vjerojatno će samo šutke slegnuti ramenima. Naime, u današnjem Sarajevu ne postoji nijedna njegova ulica niti bilo koje obilježje koje podsjeća na njega. A upravo je Kecmanović bio predsjednik ZAVNOBIH-a, odnosno obnovitelj državnosti BiH. Nakon završetka rata, u travnju 1945. bio je predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine. Jednostavno rečeno, bio je predsjednik Bosne i Hercegovine.
Nakon njegove smrti 1961. godine, Vojislav Kecmanović je dobio ulicu u Sarajevu, ali je “demokratskim promjenama” promijenjen naziv njegove ulice i danas se ništa ne zove po Đedi.
O Fuadu Midžiću mlađe generacije su mogle čuti samo slušajući pjesme grupe “Zabranjeno pušenje”. Midžić je narodni heroj koji je poginuo u završnim borbama za oslobođenje Sarajeva, a prije toga bio je zatočen u ustaškom logoru Jasenovac. Za zasluge u borbi protiv fašizma dobio je ulicu u sarajevskom naselju Koševo. Međutim, danas njegova ulica nosi ime Mustafe Busuladžića.
Na spomeniku na Vracama uklesano je ime Jusufa Žonlića. Narodni heroj, antifašista, politički komesar u Šesnaestoj muslimanskoj brigadi, poginuo kod Kalesije 1944. godine. Po njemu je nazvana jedna ulica u sarajevskom naselju Vratnik. Danas se ta ulica zove – Čebedžije. Za Jusufa Žonlića nema mjesta u Sarajevu.
I narodnog heroja Ahmeta Fetahagića borci protiv antifašizma odvukli su u potok Kevra.
Zaboravljena na Vracama
Na Vracama iznad Sarajeva nalaze se i kosti Slaviše Vajnera Čiče, koji je na Dan državnosti BiH 1944. godine proglašen narodnim herojem. Čičina ulica danas nosi ime Augusta Brauna.
Narodni heroj Vaso Miskin Crni bio je i član ZAVNOBiH-a prilikom obnove državnosti BiH 1943. godine. Sahranjen je na Vracama. Danas se njegova ulica zove Ferhadija, a od Crnog u Sarajevu više nema ni traga ni glasa.
Heroinu Radojku Lakić strijeljale su ustaše 1941. godine, nakon što su otkrili da je djelovala kao ilegalac i antifašist u Sarajevu. Pokopana je na Vracama. Nijedna ulica u Sarajevu više ne nosi njeno ime. Tamo gdje je bila Ulica Radojke Lakić danas je Kaptol.
I naravno, ovo su samo neki od udarnih antifašista, od kojih je većina dala svoje živote za “obnovu državnosti BiH”, koji danas nemaju svoju ulicu u glavnom gradu te zemlje.
No, u međuvremenu su ulice osvojili mnogi pojedinci koji su u tom ratu surađivali s drugom stranom.
Zaključak? Je li to potrebno napisati?
Pa da nitko ne zamjeri
Proteklih su godina SDP i Naša stranka često isticali potrebu promjene imena ulica sumnjivih ličnosti i vraćanja imena narodnim herojima, a prije četiri godine inicijativu za to službeno je podnio tadašnji zastupnik Igor Stojanović, no je odbijen. U međuvremenu, iako su SDP i NS došli na vlast u koaliciji s NiP-om, o nazivima sarajevskih ulica više se ne raspravlja. Vjerojatno da ne naljuti koalicijskog partnera.
