U Hrvatskoj se danas održavaju parlamentarni izbori na kojima će više od četiri milijuna birača birati između 165 lista u 12 izbornih jedinica koje se bore za 151 zastupnika u Hrvatskom saboru.
U redovnim izbornim jedinicama u Hrvatskoj birat će se 140 saborskih zastupnika, osam zastupnika nacionalnih manjina biraju, a tri zastupnika biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
U 7 sati otvorena su biračka mjesta diljem Hrvatske, a reporteri “Pulsa” nalaze se na zagrebačkoj Trešnjevci, gdje su zabilježili dolazak prvih birača.
Predizborne ankete
Predizborno vrijeme obilježila je najava kandidature hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića za zastupnika u Hrvatskom saboru ispred SDP-a i najava da će biti oporbeni kandidat za premijera. Kao primjer naveo je imenovanje Ivana Turudića, koji se smatrao bliskim HDZ-u, za glavnog državnog odvjetnika.
No, Ustavni sud Hrvatske odbio je Milanovićevu kandidaturu za Sabor, no on je najavio da ga to neće spriječiti da bude premijer. Razlog tome bilo je tumačenje hrvatskog Ustava da predsjednik države ne može biti kandidat za drugu dužnost ako ne podnese ostavku na predsjedničku dužnost.
Kao predsjednik države vodio je službenu kampanju, iako nije kandidat na izborima. Kampanju su obilježile prepucavanja s aktualnim premijerom Hrvatske i predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem.
Kada je objavljena informacija o kandidaturi Zorana Milanovića, ankete su pokazivale rast popularnosti SDP-a i veliko približavanje SDP-u, no ta se prednost u narednim anketama brzo istopila.
Ako ne bude većih iznenađenja i ako se ankete pokažu točnima, HDZ bi trebao biti relativni pobjednik izbora, no postavlja se pitanje kakav će biti njihov koalicijski potencijal.
Osim SDP-a i HDZ-a, u Sabor bi se mogla naći lijeva koalicija Mozemo, desni Most i Domovinski pokret te neke manje stranke koje bi mogle postati saborski zastupnici u samo jednoj izbornoj jedinici.
Odnos prema Bosni i Hercegovini
Što se tiče Bosne i Hercegovine, vrlo je izvjesno da će, kao iu prethodnim mandatima, u Hrvatskom saboru biti tri HDZ-ova zastupnika s prebivalištem u našoj zemlji.
Ovi izbori mogli bi biti značajni i za Bosnu i Hercegovinu, jer bi o tome tko će pobijediti mogli ovisiti dalji odnosi između ove dvije zemlje. HDZ i njihov čelnik Andrej Plenković bili su veliki lobisti za otvaranje europskih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, a imali su odlične odnose s Vijećem ministara, ali i političkim strankama u Sarajevu, što nije bio slučaj u ranijim mandatima.
S druge strane, Zoran Milanović je često imao zapaljivu retoriku prema BiH, nije bilo konkretnih akcija, a često je kritizirao međunarodnu zajednicu. Što se političkih predstavnika u Sarajevu tiče, Milanović je jedino održavao odnose s članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, no ono što mu se često zamjera jest bliskost s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom.
