Nakon raspada Jugoslavije Veljko Bulajić nije iznevjerio svoje ideale, za razliku od nekih drugih redatelja iz istog razdoblja, te je ostao dosljedan kao veliki pripovjedač antifašizma, istaknuto je danas na komemoraciji u Sarajevu tom jugoslavenskom filmskom redatelju. .
Dekan Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu Faruk Lončarević rekao je da je Bulajić odigrao jednu od presudnih uloga jer zahvaljujući četiri filma iz njegovog velikog opusa – “Kozara”, “Vlak bez voznog reda”, “Veliki transport” i “Bitka na Neretvi” – pokazalo da Jugoslavija uz razvijenu umjetničku kinematografiju može imati i pravu filmsku industriju.
– Fantastično se nosio s umjetničkom kinematografijom i filmskom industrijom, o čemu najbolje govori podatak da je njegove filmove pogledalo 500 milijuna ljudi – rekao je Lončarević.
Dodao je da je Bulajić filmovima “Uzavreli grad”, “Pogled u zjenicu sunca” i “Veliki napon” pokazao da je osim što je vrlo sposoban režiser, organizator i producent, i fantastičan autor.
Lončarević je istaknuo da je Bulajić ostavio nevjerojatan trag u kinematografiji, iako je snimio samo 10 filmova, što za prosječnog jugoslavenskog redatelja nije puno.
U sklopu obilježavanja prikazana je restaurirana verzija Bulajićevog klasika “Bitka na Neretvi” iz 1969. godine, najskupljeg filma snimljenog na ovim prostorima.
Veljko Bulajić preminuo je 2. travnja u 97. godini nakon kratke bolesti, a pokopan je 9. travnja u Zagrebu, na groblju Mirogoj.
Diplomirao je filmsku režiju na Centro Sperimentale u Rimu 1959., asistirao je velikim redateljima poput Federica Fellinija i Vittoria De Sice, nakon čega se vratio u Jugoslaviju.
Dobitnik je Zlatnog lava u Veneciji, Zlatne nimfe u Monte Carlu, nagrada za režiju u San Sebastianu i New Delhiju, zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni šiljak za film najbolji film u Valladolidu i brojne druge nagrade.
