Milivoje Katnić bio je glavni specijalni tužitelj u periodu od ljeta 2015. do 17. veljače 2022. godine, kada ga je Tužiteljsko vijeće nakon maratonske sjednice razriješilo te dužnosti zbog sticanja uvjeta za mirovinu, piše portal Vijesti. .mi.
Godine 1993. kao sudački vježbenik prelazi u Vojni sud, gdje je kasnije izabran za vojnog suca. Taj je posao obavljao do ukidanja vojnog pravosuđa 2004. godine. Nakon toga Katnić je prešao na Apelacijski sud. Nakon osnivanja Specijalnog državnog tužiteljstva (SDT), kandidirao se i dobio povjerenje za prvog GST-a.
Njegovu kandidaturu obilježili su brojni podaci o Katnićevu sudjelovanju na dubrovačkom ratištu, a tu su temu posebno zagrijale dvije nevladine udruge koje su zatražile rasvjetljavanje Katnićeve ratne biografije te podsjetile da ga je 2011. jedan od zatočenika vojnog logora Morinj optužio za kao časnik KOS-a, tijekom invazije na Hrvatsku, odgovoran je za pljačku i palež u Cavtatu.
Katnić je to više puta demantirao.
Milivoje Katnić je u prvoj godini čelništva SDT-a bio hvaljen jer je na samom početku mandata raspisao tjeralicu za bivšim visokim dužnosnikom DPS-a Svetozarom Marovićem, koji je kasnije priznao da je bio na čelu Budve. kriminalne skupine koja je državu oštetila za desetke milijuna eura.
Nakon što je sa SDT-om potpisao dva sporazuma o priznanju krivnje, Marović je izlazak iz pritvora iskoristio za odlazak u Beograd, gdje se i sada nalazi.
Otuda i brojne sumnje u javnosti da je budvanska epizoda urađena za račun pobjedničke frakcije tada vladajućeg DPS-a.
U jesen 2016. godine, na dan parlamentarnih izbora, Katnić je izveo jednu od najvećih akcija uhićenja kriminalne skupine, koja je kasnije optužena i prvostupanjsko osuđena za pripremanje terorizma u Crnoj Gori. Ta je presuda ukinuta i u tijeku je ponovljeno suđenje.
Među optuženima su tadašnji čelnici DF-a Milan Knežević i sadašnji predsjednik Sabora Andrija Mandić.
Od tada do danas postoje brojne sumnje u rad Katnića u tom slučaju, gdje se, između ostalog, tvrdilo da je pomogao DPS-u i njegovim partnerima da osvoje većinu na izborima, navodi se u tekstu Vijesti.me.
Katnićeva pravda često je ocjenjivana selektivnom – većina kaznenih prijava raznih nevladinih organizacija (među kojima prednjači MANS), medijske istrage vezane za korupciju i zlouporabu državnih resursa, odbačene su.
NVO sektor i poslanici opozicije, ali i mediji, Specijalno državno tužilaštvo u vrijeme Katnića nazivali su „batinom“ DPS-a i Mila Đukanovića.
Za Đukanovića, članove njegove obitelji, prema Katniću, nikada nije bilo “ni najmanje sumnje”.
Retoriku je malo promijenio tek u jesen 2021., kada je nakon formiranja slučaja “Pandora Papers” u SDT-u Katnić rekao:
“Postoji oblik sumnje, neću reći udaljen, ali na krajnjoj polu-bazi”.
Slučaj “Pandora Papers” formiran je na temelju podataka istraživačke mreže i tvrdi da su Đukanović i njegov sin Blažo 2012. sklopili tajne ugovore o upravljanju svojom imovinom, skrivajući se iza komplicirane mreže povezanih tvrtki iz Velike Britanije, Švicarske, Panama, Gibraltar…
Nakon pada DPS-a u augustu 2020. godine bilo je jasno da Katniću više neće biti mjesta u tužilačkom sistemu, iako je 3. jula te godine dobio drugi mandat od tadašnjeg Tužilačkog vijeća.
Novoj skupštinskoj većini trebalo je vremena za izmjene Zakona o državnom odvjetništvu, a zatim i za formiranje novog Tužiteljskog vijeća kada je postalo jasno da Katniću neće isteći drugi mandat, zaključuje se u tekstu portala Vijesti.me.
